Primjedbe Eko-foruma Zenica na Plan aktivnosti
| FEDERALNOM MINISTARSTVU OKOLIŠA I TURIZMA n/r Ministar Dr Sc. Nevenko Herceg Općini Zenica Stručnoj službi Vijeća i Načelnika Primjedbe na Plan aktivnosti sa mjerama i rokovima za postupno smanjenje emisija, odnosno zagađenja i za usaglašavanje sa najboljom raspoloživom tehnikom za pogone i postrojenja Arcelormittal Zenica – Integralni Plan aktivnosti – (IZVOD) Plan aktivnosti i mjera za smanjenje emisija iz pogona (poglavlje 13) Zenica, Decembar 2008. godine 1. Primjedbe na tač. 1. OBRAZLOŽENJE 1.1. Ne postoji pravosnažna odluka Vlade F BiH da se rok za dobijanje okolinske dozvole produžava do 1.01.2010. 1.2. U Ključna poglavlja Planova prilagođavanja nije navedeno niti je urađeno: Studija o zagađenosti okoline-nulto stanje, a što je obaveza prema tač.6 Plana. 1.3. U tač. 18 Plana aktivnosti obavezna je izrada Finansijskog plana, pa prema tome za dobijanje okolinske dozvole neophodno je definisati visinu sredstava investiranja. U toku prošle godine na svim sastancima i skupovima je istaknuto da su predviđena sredstva za realizaciju predmetnog Plana aktivnosti veoma mala i da ne mogu ni približno pokriti troškove njegove realizacije. 2. Primjedbe na PLAN AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJE EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTROŠNJE SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA (VODE I ENERGIJE) 2.1. KOKSARA 2.1.1. Nije urađena Studija o zagađenosti okoline-nulto stanje, s aspekta uticaja Koksare. 2.1.2. Nisu izvršena neophodna mjerenja od strane ovlaštene institucije radi ocjene uticaja Koksare na zagađenost zraka. 2.1.3. Predviđene mjere zaštite od zagađivanja zraka u vidu difuzne emisije na koksnim pećima nisu dovoljne i neophodno je predvidjeti vrlo efikasni sistem regulacije pritiska plina na koksnim pećima kao na primjer sistem «PROven» primijenjen u koksari SCHWELGERN-Duisburg. Ovaj sistem je predložen još prije godinu dana, a prije nekoliko dana je javno predočen na RTV Zenica u TV emisiji «Zenica-Duisburg». 2.1.4. Nije predviđen kontinuirani monitoring zagađivanja zraka najopasnijim volatilnim organskim materijama u vidu difuzne emisije iz procesa koksovanja. Uređaje za kontinuirani monitoring najopasnijih volatilnih organskih materija ne treba postaviti na samom objektu nego u okruženju Koksare. Monitoring naročito opasnih volatilnih organskih materija (benzol, toluen, ksilen) treba uvesti jer instalacije nisu apsolutno nepropusne , a postoji i opasnost od nekontrolisanog isticanja koksnog plina koji je neprečišćen i kao takav u određenim područjima kruga željezare, posebno oko međupogonskog i unutarpogonskog razvoda koksnog plina, predstavlja opasnost koja nije bila u predratnom periodu kad je radila Tvornica za izdvajanje benzola na Koksari.Posebno može biti neugodna situacija kad se na baklji ne zapali automatski koksni plin. 2.1.5. Nisu predviđene adekvatne mjere za sprečavanje nesreća većih razmjera. Tu se u prvom redu misli na ekscesne situacije – enormne emisije najopasnijih volatilnih organskih materija (slučaj od 5.juna 1984.godine kad je odkazao ekstrakor koksnog plina na Koksari i u toku jednog sata cijela količina koksnog plina izbačena u atmosferu i tako ugrozila cijelu Zenicu). Neophodno je obezbijediti blagovremeno obavještavanje zaposlenika u Arcelor Mittal-u i okolnog stanovništva o kakvoj se opasnosti radi i kako da se ponašaju dok traje opasnost. To je još jedan razlog da se uvede kontinuirani monitoring najopasnijih volatilnih materija u neposrednom okruženju Koksare. 2.1.6. Video nadzor na koksnoj bateriji treba odmah izvesti, bez ikakvog odlaganja. Za to nisu potrebna velika sredstva niti vrijeme za postavljanje i stavljanje u funkciju, tj. nije opravdano čekati 2010. godinu kako je navedeno u ovom Planu aktivnosti. 2.2. AGLOMERACIJA 2.2.1. Nije urađena Studija o zagađenosti okoline-nulto stanje, s aspekta uticaja Aglomeracije. 2.2.2. Nisu izvršena mjerenja emisije prašine iako je rok istekao 31.10.2008.godine. 2.2.3. Nisu predviđene adekvatne mjere zaštite zraka od zagađivanja jer postojeći sistemi ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisije. Na Aglomeraciji je ugrađeno mnoštvo mokrih sistema otprašivanja koji nikad nisu zadovoljavali i uz to se zagađuju vode. Neophodno je ugraditi centralni sistem otprašivanja presipnih mjesta, sita i sl. tako da se poboljša zahvat prašine na pojedinim mjestima emisije i uvede otprašivanje u elektrofilterima ili vrećastim filterima tako da koncentracija prašine ne prelazi vrijednosti GVE=50 mg/Nm3. Postojeći elektrofilteri na liniji otprašivanja dimnih plinova iz procesa sinterovanja ruda također ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisije. Treba ugraditi sisteme za otprašivanje (elektrofilteri i vrećasti filteri) i odsumporavanje dimnih plinova iz procesa sinterovanja rude (sistem odsumporavanja pomoću krečnog mlijeka) tako da se zadovolje propisane granične vrijednosti emisije, odnosno da sve bude u skladu s preporukama BAT. Uz to treba riješiti problem otpada iz procesa odsumporavanja dimnih plinova. 2.2.4. Nisu predviđene mjere za smanjenje emisije prašine u procesu homogenizacije rude, jer iz radne sredine odlaze u okolinu ogromne količine fine prašine (difuzna emisija). 2.3. VISOKA PEĆ 2.3.1. Nije urađena Studija zagađenosti okoline-nulto stanje s aspekta uticaja Visoke peći. 2.3.2. Nisu izvršena mjerenja emisije štetnih materija u atmosferu. 2.3.3. Tehničko rješenje za smanjenje emisije štetnih materija u toku izljeva gvožđa (livna platforma) treba biti u potpunosti u skladu s preporukama BAT, a to znači da je najvažnije da se zahvati najmanje 90% dimnih plinova koji se dalje vode na otprašivanje u vrećastom filteru tako da koncentracija prašine u dimnim plinovima na izlazu bude u granicama 1-15 mg/Nm3. Treba imati u vidu da je najveći problem zahvatiti dimne plinove i kvalitet projekta se ocjenjuje prema stepenu zahvata dimnih plinova jer prečišćavanje nije problem. Koncentracija prašine u dimnim plinovima na izlazu iz filtera od 1-15 mg/Nm3 je navedena u preporukama BAT i to nije strog zahtjev jer je relativno mala koncentracije prašine na ulazu u filter zbog velikog zahvata zraka zajedno s dimnim plinovima. 2.4. BOF ČELIČANA 2.4.1. Nije urađena Studija zagađenosti okoline-nulto stanje s aspekta uticaja BOF Čeličane. 2.4.2. Nisu izvršena mjerenja emisije štetnih materija u atmosferu. 2.4.3. Sadašnje stanje odvoda konverterskih dimnih plinova ne zadovoljava jer dimni plinovi ne dolaze na postojeći sistem za čišćenje (Venturi-skruberi) nego neprečišćeni izlaze kroz otvore i krov hale u atmosferu, a u neposrednoj blizini naselja Tetovo. 2.4.4. Postojeći sistem otprašivanja konverterskih plinova (Venturi-skruberi) ne zadovoljava nove stroge granične vrijednosti tako da je neophodno naći novo rješenje otpršivanja konverterskih plinova. Prema preporukama BAT može se postići visoka efikasnost otprašivanja pomoću vrećastih filtera tako da koncentracija prašine u odlazećim plinovima ne bude veća od 20 mg/Nm3, a u slučaju primjene elektrofiltera može se dostići 30 mg/Nm3. Treba imati u vidu da se konverterski plinovi mogu koristiti kao gorivo, što je razlog više da se izvrši što bolje otprašivanje ovih plinova Jedan primjer uspjelog rješenja nedavno je prezentirala RTV Zenica (TV emisija «Zenica-Duisburg). 2.4.5. U sadašnjim uslovima rada BOF ČELIČANE povremeno nastaje zastrašujuće velika buka. To je novi problem i treba ga hitno trajno eliminisati jer je to u neposrednoj blizini naselja, a još više su ugroženi zaposlenici u Arcelor Mittal-u. 2.4.6. Sekundarno otprašivanje (mikseri, faza punjenja i izljeva iz konveterskih lonaca itd.) treba izvesti tako da se zahvati najmanje 80 % dimnih plinova koji se dalje odvode na otprašivanje u elektrofilterima ili vrećastim filterima. Sve je to detaljno obrađeno u preporukama BAT. I ovdje je karakterističan velik zahvat okolnog zraka zajedno s dimnim plinovima tako da zbog razrjeđenja koncentracija prašine na ulazu u filter nije velika ali se radi o velikoj količini smjese dimnih plinova i zraka. Prema preporukama BAT na izlazu iz vrećastog filtera koncentracija prašine u prečišćenim plinovima je oko 20 mg/Nm3, a kod primjene elektrofiltera može se dostići 30 mg/Nm3. 2.5. EAF 100 t 2.5.1. Nije urađena Studija o zagađenosti okoline-nulto stanje s aspekta uticaja EAF 100. 2.5.2. Nisu izvršena mjerenja emisije štetnih materija na dimnjaku iz sistema otprašivanja niti mjerenja difuzne emisija ( emisija mimo dimnjaka, kroz otvore i krov hale), odnosno nije data ocjena cjelovitog tehničkog rješenja zahvata i prečišćavanja dimnih plinova. 2.5.3. Nisu izvršena mjerenja sadržaja dioksina i furana u dimnim plinovima na osnovu čega se donosi odluka o dodavanju praha lignita u vrećastom filteru kako je to navedeno u preporukama BAT. 2.5.4. Posebno je važno utvrditi stanje zagađenosti radne sredine i okoline jako agresivnim fluoridima u fazi dodavanja fluorita u lonac. NAPOMENA: Nije obrađena EAF 15 t niti je naznačeno da se neće koristiti na drugoj lokaciji. 2.6. VALJAONICE 2.6.1. Nisu predviđene konkretne mjere za smanjenje toplinskih gubitaka u vidu osjetne topline otpadnih dimnih plinova pojedinih peći. 2.7. KOVAČNICA 2.7.1. Nisu predviđene konkretne mjere za smanjenje toplinskih gubitaka u vidu osjetne topline otpadnih dimnih plinova pojedinih peći. 2.7.2. Nisu predviđene konkretne mjere za smanjenje zagađivanja radne sredine i okoline u Termičkoj obradi. 2.8. ENERGETIKA 2.8.1. Nije urađena Studija zagađenosti okoline-nulto stanje s aspekta uticaja ENERGETIKE. 2.8.2. U predmetnom Planu aktivnosti navedeno je da će se interno riješiti smanjenje emisije SO2 ubrizgavanjem krečnog praha u ložište kotlova Toplane. U toku zadnjih godinu dana u više navrata je stavljana primjedba da se ne može postići smanjenje emisije SO2 ubrizgavanjem krečnog praha u ložište kotlova Toplane jer je u ložištu visoka temperatura (1200 oC). Ako se donese odluka da treba vršiti odsumporavanje dimnih plinova Toplane onda je pravo rješenje dato u Tehničkom projektu za smanjenje zagađivanja okoline u Željezari Zenica (BIEC, 1985.) i to primjenom jednog od dva postupka: – Dry Scrubbing System (adsorbens krečno mlijeko), – Wet Scrubbing System (adsorbens vodeni rastvor krečnjaka). Prije konačne odluke o odsumporavanju dimnih plinova Toplane treba razraditi sve varijante korištenja plinovitih goriva (koksni plin, visokopećni plin, zemni plin) i uglja, odnosno uraditi bilanse i učestanost emisija SO2 za svaku varijantu i porediti s propisanim graničnim vrijednostima emisije. Šta ako je Visoka peć na «toplom režimu» i nema visokopećnog plina, šta ako je produženo koksovanje na Koksari i nedostaje koksnog plina, šta ako nedostaje zemnog plina? Kakav će tada biti režim rada kotlova u Toplani i kolika će biti emisija SO2 , odnosno da li u takvim situacijama postoje druga rješenja energetskog bilansa kotlova osim povećanja potrošnje uglja radi normalnog rada kotlova, odnosno da li osim odsumporavanja dimnih plinova postoji alternativno rješenje da emisija SO2 ne prelazi graničnu vrijednost? Ovdje ne smije biti improvizacija. 2.8.3. U predmetnom Planu aktivnosti predviđeno je da se interno riješi smanjenje emisije prašine u Toplani jer se očekuje da će koncentracije prašine iza elektrofiltera biti u granicama novih strožijih graničnih vrijednosti (GVE<50 mg/Nm3, računato na O2=6%) zbog malog udjela uglja kao goriva. To se ne može prihvatiti jer u sezoni grijanja niko ne može garantovati da će biti na raspolaganju dovoljne količine plina (koksni plin, visokopećni plin, zemni plin) nego je realno da će se u zimskom periodu često koristiti ugalj kao osnovno gorivo u kotlovima Toplane i da se u tom slučaju mora biti kvalitetno otprašivanje, odnosno da je neophodna rekonstrukcija postojećih elektrofiltera da bi se zadovoljile nove strožije granične vrijednosti za emisiju prašine (GVE<50 mg/Nm3, O2=6%). 2.9. SAOBRAĆAJ 2.9.1. Nisu izvršena ispitivanja dimnih plinova i buke na tehničkom pregledu pri registraciji vlastitih vozila. 2.10. RAČA 2.10.1. Nije urađena Studija o zagađenosti okoline-nulto stanje s aspekta uticaja odlagališta RAČA. 2.10.2. Nisu izvršena nikakva mjerenja emisije štetnih materija na lokaciji RAČA niti mjerenja zagađenosti zraka, kao ni procjena uticaja odlagališta RAČA na okolinu. 3. OPĆA ZAPAŽANJA 3.1. Na uvid nije dat kompletan Plan aktivnosti tako da su nekompletne navedene primjedbe i preporuke. 3.2. Realno je da će se u narednom periodu stalno povečavati integralna proizvodnja i zagađivanje okoline, jer su rokovi za realizaciju ključnih projekata za smanjenje zagađivanja okoline predviđeni na kraju perioda provođenja Plana aktivnosti. Neophodno je uraditi procjenu integralne proizvodnje i emisije štetnih materija za svaku narednu godinu, odnosno procjenu dinamike uticaja integralne proizvodnje u Arcelor Mittal-u uzimajući u obzir efekte realizacije svake pojedinačne mjere iz Plana aktivnosti za svaku godinu, kao i prijedlog izmjena i dopuna Plana aktivnosti. 3.3. Pošto se Plan aktivnosti ne može provesti u kratkom roku realno je da će emisija štetnih materija iz pojedinih izvora biti još dugo vremena veća od propisanih graničnih vrijednosti, a to će se štetno odražavati na zdravlje građana Zenice, a naročito u naseljima oko željezare (Tetovo, Podbrežje, Pehare, Ričice, Kanal, Nova Zenica,…). Prema Zakonu o zaštiti okoliša zagađivači treba da plate nastale štete, odnosno da ugroženi građani Zenice traže naknadu štete ili nagodbom ili sudskim putem. Ne može se tražiti dobrovoljno odricanje građana od zakonski garantovane zaštite okoline od prekomjernog zagađivanja u relativno dugom periodu. Zagađivači treba da konačno shvate da ne smiju prekomjerno zagađivati okolinu bez obzira kakvo je stanje kvaliteta okoline. 3.4. Dobro je što je u toku aktivnost na uspostavljanju određenog obima kontinuiranog monitoringa emisije na izvorima emisije štetnih materija u zrak u Arcelor Mittal-u i da je u toku izrada projekta automatskog monitoringa kvaliteta zraka u Zenici. Uveliko je odmakao rad na Lokalnom ekološkom akcionom planu (LEAP), a upravo je završena Studija izvodljivosti gasifikacije Zenice. Svaki od ovih projekata poboljšava poziciju Zenica u zaštiti okoline.Krajne je vrijeme da se uradi Studija uticaja svih zagađivača na okolinu i Plan upravljanja kvalitetom okoline u Zenici. Sve dosadašnje aktivnosti i planove na zaštiti okoline treba objediniti i voditi s jednog mjesta a za to je potrebna organizacija – Agencija za zaštitu okoline u Zenici. Pripremio: STRUČNI TIM EKO-FORUMA Zenica, 17.02.2009. |
0 Comments