Je li vrijeme za nove krivične prijave?

Published by Eko Forum on

Koksara ArcelorMittal Zenica izabrana je kao glavni izvor energije za grijanje grada, ali su investicije u smanjenje zagađenja iz tog pogona bile zanemarljivo male. Nakon deset godina odgađanja, konačno imamo rezultate mjerenja kancerogenih materija u okruženju koksare, koji pokazuju koliko je taj pogon opasan po okolinu. Pravosnažnom presudom Općinskog suda u Zenici po privatnoj parnici nedavno je dokazano da je kompanija ArcelorMittal odgovorna za prekomjerno onečišćenje zraka i prekomjernu buku u Zenici. Krivične prijave Eko foruma iz 2015. godine bile su odbačene “zbog nedostatka dokaza”. Da li sa ovim rezultatima ima dovoljno dokaza da se provede nova istraga? Može li EBRD, glavni kreditor nove toplane koja čini više od pola investicija AMZ u okoliš, izvršiti pritisak da se rad koksare dovede u propisane granice?

Kako smo došli do rezultata mjerenja?

Nakon protesta koje smo organizovali 2012. godine nabavljena je mjerna oprema kojom su se mogle mjeriti koncentracije benzena. Ta oprema je brzo prestala s radom, nije kalibrisana i trebalo je skoro 10 godina da se ponovo osposobi.

Tek našim krivičnim prijavama i upravim sporom protiv okolinske dozvole 2015. godine postigli smo da nas Federalno ministarstvo okoliša i turizma prihvati kao ozbiljnog učesnika u procesu izdavanja i praćenja realizacije okolinskih dozvola. Zahvaljujući projektu švicarske fondacije PeaceNexus 2018-2019 sada dobijamo izvještaje i informacije koje su ranije bile nedostupne.

Kroz kampanju usvajanja novog zakona o zaštiti okoliša FBiH 2016-2021 našim amandmanima na zakon povećane su maksimalne kazne sa 15 na 200 hiljada KM, a na našu inicijativu korigovan je i pravilnik kojim su mjerenja smjele provoditi samo domaće akreditovane laboratorije (kojih nemamo). Na sastanku u ministarstvu u decembru 2021. godine podsjetili smo ministricu da se visina kazne po novom zakonu može iskoristiti kao sredstvo pritiska da se provedu mjere iz okolinske dozvole.

Hronologija obaveza iz okolinskih dozvola

U okolinskoj dozvoli za pogon Koksara kompanije ArcelorMittal Zenica koja je izdata u novembru 2010. godine bila je planirana mjera izrade analize o zagađenosti okoliša u nultom stanju – mjerenja emisije i imisije, a koja se trebala provesti do novembra 2011. godine. U okolinskoj dozvoli za sve pogone ArcelorMittal Zenica iz aprila 2017. godine, kod opisa realiziranih mjera, za tu mjeru navedeno je da mjeru “nije moguće realizovati”. U istoj dozvoli naložena je nova mjera – da se izradi analiza zagađenosti okoliša u okruženju Koksare, koja je trebala početi s realizacijom u augustu 2018. godine. U Zahtjevu za izdavanje obnovljene okolinske dozvole za pogone i postrojenja ArcelorMittal Zenica koji je bio podnesen u februaru 2021. godine navedeno je da se ni ta mjera neće realizovati.

U novom Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, koji je stupio na snagu u martu 2021. godine, kazna za neispunjavanje obaveza iz okolinske dozvole povećana je sa 15.000 na 200.000 KM. Upravo to je bio glavni argument kojim smo Federalno ministarstvo okoliša i turizma ubijedili da u decembru 2021. godine izda saglasnost da kompanija ArcelorMittal provede mjerenja osnovnih i specifičnih parametara u okruženju koksare (mjera 1.2.2. iz integralne okolinske dozvole). Mjerenja je izvršilo ovlašteno tijelo – Institut “Kemal Kapetanović” u martu i aprilu 2022. godine. Koncentracije benzena mjerene su uređajima Centra za okoliš ZDK, a koncentracije ukupnih policikličkih aromatskih ugljovodika u 24-satnim uzorcima lebdećih čestica PM10 analizirani su u ovlaštenoj laboratoriji u Srbiji. Rezultati mjerenja su dostavljeni kompaniji ArcelorMittal 13.5.2022. godine, a Federalno ministarstvo ih je dobilo (i proslijedilo Eko forumu) 24.8.2022. godine.

Osvrt na rezultate mjerenja

Koksara je pogon kojim se proizvodi visokokalorično gorivo za metaluršku proizvodnju, te koksni plin kao energetski resurs. Procesom koksovanja nastaje i znatna količina štetnih tvari kao što su sumporovodik, katran, benzen, toluen, ksilen, amonijak itd. Te štetne tvari mogu biti gasovite (benzen i druge volatilne organske supstance – VOC) ili se mogu nalaziti u česticama prašine (benzo(a)piren i drugi policiklički aromatski ugljovodici – PAH).

Hronično izlaganje i relativno malim količinama benzena dovodi do glavobolje, gubitka apetita, umora, pospanosti, nervoze, psiholoških smetnji te bolesti krvnog sistema (oštećenje koštane srži, anemija, leukemija). Učestali doticaj kože s benzenom izaziva sušenje, upalu, dermatitis kao i pojavu plikova. Povećane koncentracije benzena imaju kancerogeni učinak i genotoksični utjecaj na ljudsko tijelo.

Benzo(a)piren visoko je kancerogen, negativno utječe na funkciju mozga, smanjuje broj leukocita u krvi, smanjuje lučenje polnih hormona, a može dovesti i do oštećenja i mutacija DNK. Kratkoročna izloženost dovodi do crvenila i iritacije kože i očiju, dok dugotrajna izloženost može dovesti do promjena na koži, oštećenja fetusa, pojave bronhitisa, te raka kože i pluća.

Kako se radi o zagađujućim materijama koje su po ljudsko zdravlje opasnije nakon dugotrajnog izlaganja, ne postoje propisane granične vrijednosti za satne i dnevne prosjeke koncentracija. Propisana je samo ciljna vrijednost za zaštitu zdravlja ljudi na godišnjem nivou koja iznosi 5 μg/m3 za benzen, odnosno 1 ng/m3 za sadržaj benzo(a)pirena u uzorcima lebdećih čestica PM10.

Satne koncentracije benzena registrovane u okolni koksare kretale su se od 1,3 do 1279, a dnevni prosjeci od 20 do 228 μg/m3. Satne koncentracije u prosjeku su 18 puta veće od ciljne vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi. Maksimalna satna koncentracija zabilježena je u posljednjoj sedmici marta i iznosila je 1279 μg/m3, što je 255 puta iznad ciljne vrijednosti!

Dnevni prosjeci koncentracija benzo(a)pirena u prašini kretali su se od 1,4 do 58,6 ng/m3. Izmjerene koncentracije u prosjeku su 12 puta veće od ciljne vrijednosti za zaštitu zdravlja ljudi, a najveća izmjerena vrijednost bila je čak 58 puta veća od ciljne vrijednosti.

U izvještaju se navodi da je potrebno izvršiti mnogo više mjerenja da bi se donijeli odgovarajući zaključci, ali ovakvi rezultati su alarmantni. Koksara ispušta ove kancerogene materije već 14 godina, a svi pokušaji da se vlasnik natjera da investira u smanjenje ovih emisija bili su neuspješni.

Za šta se mogu koristiti ovi rezultati?

Kantonalni sud u Zenici potvrdio je 1.8.2022. godine prvostepenu presudu Općinskog suda u Zenici broj: 43 0 P 137327 16 P od 25.3.2022. godine u parnici koju su Hasanbašić Enver i Rahima iz naselja Tetovo pokrenuli protiv kompanije ArcelorMittal Zenica 17.8.2016. godine.

Predmet spora bio je zahtjev za naknadu materijalne i nematerijalne štete koju su tužitelji pretrpjeli usljed prekomjernih emisija iz proizvodnog procesa tuženog. Kao dokazi korištene su okolinske dozvole; izvještaji o emisijama, kvalitetu zraka, zagađenju tla i biljaka, mjerenju buke; zapisnici o inspekcijskim nadzorima; iskazi svjedoka; te vještačenja ovlaštenih sudskih vještaka.

Presudom je utvrđeno, između ostalog, da:

  • tužitelji nisu dokazali ni osnovanost zahtjeva ni visinu učinjene nematerijalne štete
  • tužitelji su dokazali osnovanost zahtjeva, ali nisu dokazali visinu učinjene materijalne štete
  • radom pogona i postrojenja ArcelorMittal Zenica dolazi do značajnih emisija otpadnih gasova, emisije buke, te emisije otpadnih voda, ali analizom dostavljene dokumentacije nisu se mogle u potpunosti utvrditi tačne količine zagađujućih materija koje se ispuštaju u okoliš
  • nisu u potpunosti ispoštovane mjere smanjenja emisija u zrak niti emisije buke koje su bile propisane okolinskim dozvolama, i nivoi tih emisija su iznad graničnih vrijednosti
  • od 195 mjera iz okolinske dozvole realizovane su 152 mjere, za šta je za 17 godina utrošeno oko 200 miliona KM (od čega više od pola na novu toplanu), a čime su štetne emisije smanjene samo za 5-10%
  • tuženi je određeni vremenski period djelatnost obavljao bez okolinske dozvole (ako dozvola nije izdata u roku od 120 dana od podnošenja zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen)
  • tuženi nikad nije u potpunosti izvršio mjere zaštite okoliša određene okolinskim dozvolama
  • prisustvo određenih teških metala u tlu (željezo i nikal) može poticati isključivo iz djelatnosti tuženog, i isključena je svaka mogućnost da potiču od kućnih ložišta ili saobraćaja
  • nebitno je što je tuženi nastavio djelatnost ranije Željezare Zenica, kao i postojanje drugih zagađivača, jer član 206 Zakona o obligacionim odnosima FBiH propisuje solidarnu odgovornost svih zagađivača

U naredbi Kantonalnog tužilaštva ZDK iz januara 2021. o neprovođenju istrage za krivična djela onečišćenja okoliša protiv kompanije ArcelorMittal Zenica stoji da “osnov sumnje o počinjenju krivičnih djela postoji samo za vremenski period kad su pogoni i postrojenja radili bez okolinske dozvole“. U istoj naredbi se navodi i da “nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivična djela”, odnosno dokaza “koji bi na egzaktan način doveli u vezu radnje osumnjičenog s posljedicom – onečišćenjem okoliša”.

Postavljaju se pitanja:

  • Jesu li ovi rezultati dovoljni kantonalnom tužilaštvu da ponovo otvori istragu za krivična djela onečišćenja okoliša, jer postrojenja rade bez okolinske dozvole, a sudski je već dokazano da su emisije iz pogona ArcelorMittal Zenica prekomjerne i da kompanija nije uradila dovoljno da svoje aktivnosti uskladi s propisima o zaštiti okoliša?
  • Ima li u Zenici advokata koji su u stanju formulisati nove parnične zahtjeve za naknadu štete koju Zeničani trpe usljed prekomjernih emisija iz proizvodnog procesa ArcelorMittal Zenica?
  • Može li postrojenje koje ispušta ovoliko štetnih materija biti trajno rješenje za proizvodnju goriva za grijanje “zelenog” grada?
  • Ako ne može ili neće država BiH, mogu li banke i investicioni fondovi kao što su EBRD i Finnfund natjerati korporaciju da poštuje propise i emisije dovede u prihvatljive okvire?

Ova aktivnost u potpunosti se realizira volonterski, bez podrške donatora.


0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana.