Izgubljene bebe

Veća zagađenost zraka, manje djece na Zapadnom Balkanu

Loš kvalitet zraka jedan je od uzroka povećanja neplodnosti i sve veće stope steriliteta, kako žena tako i muškaraca širom Zapadnog Balkana. Ovim su posebno pogođene žene koje žive u zagađenim oblastima, jer uslijed zagađenosti zraka mogu imati manje zdravih jajnih ćelija, time i nižu plodnost, dok je vantjelesna oplodnja manje uspješna. Čestice prašine PM2.5 smanjuju plodnost za 2% na svakih 10 µg/m3 prisustva ovih čestica u zraku. Zagađeni gradovi širom regiona Zapadnog Balkana imaju i preko 50 µg/m3 (PM2.5), što je duplo više od dozvoljenih godišnjih vrijednosti i može smanjiti plodnost i do 10% kod žena. Kod muškaraca zagađenje česticama prašine dolazi do testisa, gdje uzrokuje smanjenje proizvodnje sperme, manju pokretljivost spermatozoida, i češće pobačaje tokom trudnoće uslijed programirane smrti ćelija.

Ujedinjeni Balkan za čist zrak

Šta nam radi zagađen zrak na Zapadnom Balkanu?

Udisanje zagađenog zraka dovodi do povećanja smrtnosti, skraćenja životnog vijeka i rasta broja hroničnih bolesti, dok zdravstveni troškovi koje plaćaju građani i građanke Zapadnog Balkana bivaju sve veći. Zagađen zrak donosi nam i porast broja izgubljenih radnih dana, uporedo sa porastom broja bolničkih dana. Smanjenje zagađenja zraka je javno-zdravstvena mjera koja bi direktno uticala na povećanje kvaliteta života i zdravlja građana, a indirektno na smanjenje stope smrtnosti.

Na Zapadnom Balkanu nevolja nikad ne dolazi sama

Nevolja nikada ne dolazi sama, aerozagađenje i Covid-19

Zapadni Balkan godinama je jedan od regiona sa najlošijim kvalitetom zraka u Evropi. Gradovi ovog regiona često zauzimaju i prva mjesta na listama najzagađenijih u svijetu. Kada se na loš kvalitet zraka doda i globalna COVID-19 pandemija koja je apsolutno obilježila 2020. godinu, i još traje, rezultat je dodatno povećan broj respiratornih oboljenja i veća smrtnost.

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Na Zapadnom Balkanu živimo u otrovnom oblaku

Zapadni Balkan ima najgori kvalitet zraka u Evropi – u regionu on izazove 13.500 slučajeva prerane smrti. Štetni uticaj ovdašnjih zastarjelih termoelektrana na ugalj bilježi se čak do Egipta. Velike posljedice po zdravlje izazivaju i korišćenje fosilnih goriva u industriji, kućnim kotlovima za grijanje, poljoprivredi i saobraćaju. Kako da prodišemo?