Ima li zelene tranzicije za Zenicu?

Dometi i naučene lekcije okruglog stola „Glas javnosti u zelenoj tranziciji grada Zenice“, održanog 23. oktobra 2025. godine

Kada je Eko forum Zenica u oktobru 2025. godine organizirao okrugli sto „Glas javnosti u zelenoj tranziciji grada Zenice“, osnovna namjera bila je da se otvori prostor za razmjenu mišljenja, ali i da potaknemo odgovorne institucije da pravovremeno prepoznaju izazove koji prate proces zelene tranzicije i zajednički počnu pripremati odgovore na njih. Tada je jasno poručeno da zelena tranzicija jeste instrument zaštite okoliša, ali je prije svega razvojno, energetsko, ekonomsko i društveno pitanje koje zahtijeva koordinirano djelovanje svih nivoa vlasti, privrede, akademske zajednice i civilnog društva.

Na okruglom stolu učesnici su ukazali na potrebu uspostavljanja integriranog sistema strateškog upravljanja zasnovanog na ažurnim planskim dokumentima, kvalitetnim analizama, transparentnom donošenju odluka i aktivnom uključivanju javnosti. Posebno je naglašeno da Zenica mora pravovremeno planirati posljedice dekarbonizacije industrije, zatvaranja rudnika, transformacije metalurškog sektora i promjena u energetskom sistemu, uz stvaranje novih razvojnih prilika kroz obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost, digitalnu transformaciju i cirkularnu ekonomiju.

Razvoj događaja tokom proteklih mjeseci pokazao je da su brojna pitanja razmatrana na okruglom stolu bila opravdana i da su predstavljala stvarne izazove pred kojima se grad nalazi.

Jedan od značajnijih rezultata bio je uspješan završetak građanske inicijative „Ne spalionici otpada u Zenici“, kojom je kroz usvajanje Urbanističkog plana Grada Zenice onemogućen tretman komunalnog otpada u krugu Nove Željezare Zenica, potvrđujući značaj stručnog i javnog učešća u prostornom planiranju. U okviru kampanje, Eko forum je dao i stručni doprinos izradi Federalnog plana upravljanja otpadom 2026–2030, zagovarajući usklađivanje s principima EU hijerarhije otpada kroz jačanje prevencije nastanka otpada, odvojenog prikupljanja i reciklaže, unapređenje upravljanja industrijskim i opasnim otpadom te upozoravajući na rizike prekomjernog oslanjanja na RDF goriva i potrebu za jasnim ciljevima, odgovornostima i efikasnijim nadzorom provedbe Plana.

Događaji koji su uslijedili dodatno su naglasili složenost procesa industrijske tranzicije. Prekid integralne proizvodnje čelika u aprilu 2026. godine i najavljeno otvaranje stečajnog postupka ili uvođenja vanredne uprave u Novoj Željezari Zenica otvorili su ozbiljna pitanja budućnosti industrijske proizvodnje, očuvanja radnih mjesta i investicija u dekarbonizaciju. Takav razvoj događaja potvrđuje koliko je važno da proces zelene tranzicije bude praćen jasnim ekonomskim politikama, realnim planovima restrukturiranja i programima podrške zaposlenima i lokalnoj privredi od strane svih upravnih nivoa FBiH, ZDK i Grada Zenica.

Posebno zabrinjava neizvjesnost u vezi sa nastavkom rada Toplane Zenica i osiguranjem toplotne energije za sezonu grijanja 2026/2027. Ovo pitanje pokazuje da energetska tranzicija ne može biti vođena parcijalno niti se može svesti isključivo na gašenje postojećih postrojenja. Sigurnost snabdijevanja energijom predstavlja osnovni javni interes, zbog čega je neophodno osigurati kratkoročna, te razvijati održiva alternativna dugoročna rješenja. Ta rješenja, pored energetske sigurnosti građana, moraju smanjiti emisije i očuvati ekonomsku održivost sistema daljinskog grijanja.

Upravo zbog toga Eko forum je od početka zagovarao da se zelena tranzicija u Zenici vodi planski, odgovorno i uz smisleno učešće javnosti. Tranzicija mora biti pažljivo planiran proces zasnovan na jasno definisanoj viziji razvoja grada i maksimalan angažman raspoloživih resursa. To podrazumijeva donošenje strateških odluka, kontinuirano ažuriranje razvojnih i prostornih planova, ulaganje u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost, prekvalifikaciju radne snage, razvoj novih industrija i stvaranje povoljnog okruženja za inovacije i investicije.

Jednako važno, potrebno je uspostaviti trajan dijalog između institucija, privrede, stručne zajednice i građana. Iskustvo okruglog stola pokazalo je da u Zenici postoji znanje, stručnost i spremnost različitih aktera da zajednički oblikuju održiva rješenja. Takav pristup treba postati standard u donošenju svih važnijih razvojnih odluka.

Današnji izazovi potvrđuju da su poruke upućene na okruglom stolu bile pravovremene. Zenica se nalazi u periodu dubokih ekonomskih i energetskih promjena koje će odrediti njen razvoj u narednim decenijama. Upravo zato potrebno je znatno aktivnije uključivanje nadležnih institucija u planiranje i upravljanje procesom zelene tranzicije, kako bi se ublažili njeni negativni socijalni i ekonomski efekti, iskoristile razvojne prilike koje ona donosi i osigurala pravedna, održiva i energetski sigurna budućnost za građane Zenice.