Dugogodišnja istraživanja potvrđuju kontaminaciju tla

Kvalitet tla na području grada Zenice, naročito u naseljima koja neposredno gravitiraju industrijskim pogonima željezare Zenica (Tetovo, Pehare i Gradišće), decenijama je predmet istraživanja brojnih istraživača i institucija. S obzirom na historijski kontinuitet i intenzitet metalurške proizvodnje, nije iznenađenje da rezultati analiza dosljedno potvrđuju prisustvo povišenih koncentracija teških metala i drugih polutanata u zemljištu, prvenstveno olova, kadmija, cinka i sumpora.

Zagađenje se jasno može povezati sa dinamikom rada željezare. Prijeratna faza bila je obilježena intenzivnom proizvodnjom, s vrhuncem od 1,9 miliona tona čelika proizvedenih 1988. godine, te dokumentovanim onečišćenjem tla. U periodu od 1992. do 2008. godine kada nije bilo integralne proizvodnje zabilježeno je smanjenje koncentracija određenih polutanata. Integralna proizvodnja u okviru korporacije Arcelor Mittal između 2008. i 2026. rezultirala je novim porastom koncentracija teških metala u tlu. Od aprila 2026. integralna proizvodnja je ponovo zaustavljena, i očekuje se da će ponovo doći do postupne regeneracije tla kroz pad koncentracija polutanata.

Ovakve nalaze potvrđuju brojna istraživanja, stručni članci, izvještaji i sl, među kojima su:

• Goletić (2003), Monitoring teških metala u tlu zeničke regije (podaci za 1989. i 1999. godinu);
• Goletić (2013), Dinamika sadržaja teških metala u tlu u okruženju Željezare Zenica (1989., 1999. i 2011. godina);
• Federalni agropedološki zavod (2010), Elaborat o zagađenosti zemljišta neorganskim i organskim polutantima na području općine Zenica;
• Federalni agropedološki zavod (2011–2015), Izvještaj o monitoringu zemljišta na području općine Zenica – Finalni izvještaj;
• Murtić i dr. (2021), Fitoremedijacija tla kontaminiranog teškim metalima u blizini Željezare Zenica – potencijal korištenja domicilnog bilja;
• Bikić i dr. (2026), Teški metali u tlu potencijalne lokalne eko mreže u Gradu Zenica.

Među navedenim dokumentima, poseban značaj u monitoringu kvaliteta tla ima Izvještaj o monitoringu zemljišta na području općine Zenica za period 2011–2015. U ovom periodu, na osnovu zahtjeva Grada Zenica i uz podršku Vlade FBiH pripremani su i dostavljani godišnji izvještaji o monitoringu. Gradsko vijeće Zenica je 11.05.2017. godine jednoglasno usvojilo objedinjavajući izvještaj sa zaključcima i preporukama.

Izvještajem je definisana Zona I – rizična zona, koja obuhvata naselja Tetovo, Pehare i Gradišće, u kojima su utvrđene prekoračene koncentracije olova, kadmija i cinka. Istovremeno su preporučene mjere prevencije (smanjenje imisije štetnih materija, prilagođavanje izbora poljoprivrednih kultura, proizvodnja u zaštićenim prostorima i racionalna gnojidba), te mjere sanacije primjenom fizičkih, hemijskih i bioloških metoda. Izvještaj navodi da je za realizaciju konkretnih programa prevencije i sanacije nadležno Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Zeničko-dobojskog kantona, a u skladu sa članom 27. i 28. Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Ipak, od objave izvještaja gotovo ništa nije urađeno na provođenju njegovih zaključaka i preporuka.

Vlada Federacije BiH je 28. jula 2016. godine zaključkom zadužila Federalni zavod za agropedologiju da nastavi monitoring zemljišta u Zenici u razmacima od po tri godine. Međutim, iako Zavod tvrdi da je monitoring nastavljen, Gradska uprava Zenica i nadležno kantonalno ministarstvo ističu da nakon 2016. godine nisu zaprimili nove izvještaje.

Ni na lokalnom, odnosno kantonalnom nivou stvari nisu bile drugačije. U odgovoru na zastupničko pitanje iz 2018. godine, a u vezi obaveza vršenja radnji tretiranja kontaminiranog zemljišta u Zenici, nadležno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK, navelo je:

„Iako je članom 28. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisano da ukoliko rezultati ispitivanja to zahtijevaju da je kantonalno ministarstvo dužno, na prijedlog općinskog organa ili inspekcije, zabraniti, odnosno ograničiti proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda i upotrebu sredstava za zaštitu bilja i drugih sredstava na kontaminiranom zemljištu, imenovani organi nam se nisu obraćali takvim zahtjevom pa navedene mjere nisu poduzimane. U vezi s tim Ministarstvo će pokrenuti inicijativu prema nadležnoj službi Grada Zenica i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, u cilju zajedničkog djelovanja kako bi se pronašla najbolja i najprikladnija rješenja, naročito u pogledu pravilnog izbora biljnih kultura na onečišćenom tlu, mogućnostima proizvodnje bilja u zaštićenim prostorima i kontrolisanog i racionalnog gnojenja.“

Zaključci i preporuke iz Izvještaja Federalnog zavoda za agropedologiju, iako formalno verifikovani od strane Gradskog vijeća Zenica, nisu sistemski adresirani kroz ključne dokumente Grada Zenica. Strategija razvoja Grada Zenica 2023-2027 godina prepoznaje da je kontaminacija tla utvrđena na šest lokaliteta smještenih u blizini kompleksa ArcelorMittal Zenica, te potvđuje da Gradu nedostaje sistemski pristup za praćenje kvalitete tla s detaljnijim procjenama, te da nije uspostavljen ni registar zagađivača tla. Isto je potvrđeno i kroz Akcioni plan za zeleni grad.  Ipak, u strateškim i operativnim ciljevima Srategije i Akcionog plana, Grad nije predvidio mjere za adresiranje ovih problema. Istina ovo se djelomično može opravdati strateškim usmjerenjem gradskih vlasti da kroz dokumente prioritet stave na sanaciju deponije industrijskog otpada Rača. Slično je i sa nedavno usvojenim i objavljenim Urbanističkim planom Grada Zenica za period 2021-2041. godine, kao i ranije usvojenim Prostornim planom grada Zenica za period 2016.-2036. godine. U poglavlju “Zaštita i unaprjeđenje okoliša” Urbanističkog plana predivđene su generalne mjere “obavezna sanacija i rekultivacija degradiranih i devastiranih staništa, te zaštita tla kao resursa kroz mjere prevencije i mjere sanacije”, bez navođenja specifičnih lokacija i načina mogućih tretmana.

Na nastavak degradacije tla ukazuju i novija istraživanja. Eko forum Zenica je 2023. godine predstavio rezultate istraživanja Univerziteta u Sarajevu provedenog 2020. godine na lokaciji oko 300 metara jugoistočno od Željezare Zenica. Rezultati su pokazali alarmantno visoke koncentracije pojedinih teških metala, posebno olova i kadmija, koje su bile približno dvostruko veće nego u periodu monitoringa 2011–2015. godine te višestruko iznad dozvoljenih vrijednosti.

Naravno, ni korporaciju ArcelorMittal nije moguće osloboditi od odgovornosti i ostaje otvoreno pitanje njene obaveze da se uključi u proces remedijacije zemljišta kontaminiranog višedecenijskim industrijskim aktivnostima. U skladu s međunarodno prihvaćenim principom „zagađivač plaća“, kao i savremenim standardima upravljanja okolišem, subjekt koji je prouzrokovao ili nastavio koristiti lokacije na kojima je došlo do zagađenja trebao bi učestvovati u procjeni obima kontaminacije, izradi planova sanacije i finansiranju odgovarajućih mjera remedijacije. Da li je, i u kojoj mjeri, vlasnik Nove Željezare Zenica kupovinom preuzeo obaveze obavljanja i ovih aktivnosti, javnost za sada nema adekvatnih saznanja.

Član 84 Zakona o zaštiti okoliša FBiH (Sl. novine FBiH 15/21) propisuje da je “operater obavezan osigurati da se poduzmu mjere nakon prestanka rada postrojenja za izbjegavanje rizika od zagađenja i za povrat lokacije na kojoj se nalazi postrojenje u zakonom propisano stanje okoliša”. Član 89 istog zakona propisuje da okolinska dozvola mora sadržati “mjere sanacije nakon prestanka rada postrojenja”. Član 97 propisuje da se “Rješenjem o prestanku važenja rješenja o okolinskoj dozvoli utvrđuje obaveza i nosilac izvršenja mjera sanacije za pogon i postrojenje i lokaciju poslije prestanka aktivnosti, kako bi se izbjegao rizik po okoliš, zdravlje ljudi i materijalna dobra.”

Član 109 Zakona o zaštiti okoliša FBiH detaljno opisuje postupak i obaveze nakon prestanka rada postrojenja:

(1) Po konačnom obustavljanju aktivnosti u pogonu postrojenju za koje je izdata okolinska dozvola, operater putem ovlaštenih subjekata vrši procjenu stanja kontaminacije tla i podzemnih voda opasnim supstancama koje su se koristile i/ili proizvodile u postrojenju ili ispuštale iz postrojenja.

(2) Kada je postrojenje uzrokovalo znatno zagađenje tla ili podzemnih voda opasnim supstancama u poređenju sa stanjem utvrđenim izvještajem o nultom stanju, operater je dužan poduzeti potrebne mjere za rješavanje tog stanja, kako bi se lokacija vratila u prvobitno stanje.

(3) Nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u postrojenju i u slučaju kada kontaminacija tla i podzemnih voda na lokaciji predstavlja znatnu prijetnju ljudskom zdravlju ili okolišu kao rezultat aktivnosti koje je obavljao operater i uzimajući u obzir uslove lokacije postrojenja utvrđene početnim stanjem, operater je dužan poduzeti potrebne radnje usmjerene na uklanjanje, kontrolu, ograničavanje ili smanjenje opasnih supstanci tako da lokacija, uzimajući u obzir njeno trenutno i buduće korištenje, ne predstavlja rizik.

(4) Federalno ministarstvo će učiniti dostupnim javnosti, putem svoje internet stranice, informacije o mjerama poduzetim od strane operatera nakon konačnog obustavljanja aktivnosti u skladu sa ovim članom.

Nova procjena stanja nakon prestanka integralne proizvodnje – projekt EcoTrace

Nakon višegodišnjeg trenda povećanja zagađenja i izostanka sistemskih mjera sanacije, obustava integralne proizvodnje u Novoj Željezari Zenica otvorila je mogućnost da se po prvi put utvrdi nulto stanje i pravovremeno procijeni kako lokalni ekosistem reaguje na prestanak dominantnog izvora industrijskog zagađenja. 

S ciljem adresiranja tog nedostatka, Eko forum Zenica je 1. juna 2026. godine započeo realizaciju projekta „Eco Trace – Procjena zagađenja tla nakon industrijskog zagađenja“, uz finansijsku podršku Balkan Trust for Democracy i sufinansiranje Grada Zenica.

Cilj projekta je procijeniti stanje zemljišta u naseljima koja gravitiraju Novoj Željezari Zenica tri mjeseca nakon prestanka integralne proizvodnje, identifikovati eventualna trajna žarišta zagađenja i utvrditi promjene u koncentracijama teških metala u odnosu na rezultate historijskih istraživanja, posebno monitoringa iz perioda 2010–2015. godine.

Očekuje se da će projekat građanima pružiti adekvatne informacije o mogućnostima korištenja zemljišta za različite namjene, a Gradu Zenica, nadležnim kantonalnim ministarstvima i drugim institucijama osigurati naučno utemeljene podatke za planiranje sanacije zemljišta, određivanje prioriteta zaštite i pripremu projekata za finansiranje iz domaćih i međunarodnih izvora.

U saradnji sa Federalnim zavodom za agropedologiju Eko forum Zenica je već okončao uzorkovanje zemljišta na unaprijed definisanim mikrolokacijama. Zavod trenutno vrši laboratorijske analize, dok se prvi rezultati očekuju u drugoj polovini augusta 2026. godine. Nakon analiza, Eko forum Zenica će provesti kampanju upoznavanja javnosti i odgovornih institucija sa nalazima, zaključcima i preporukama ovog istraživanja.

Jasno je da višedecenijski podaci potvrđuju da su najugroženija zenička naselja ostala dugoročno opterećena zagađenjem teškim metalima, dok izostanak preventivnih i sanacijskih mjera produbljuje rizike po zdravlje stanovništva. Prekid integralne proizvodnje 2026. godine predstavlja rijetku priliku da se utvrdi stvarni obim zagađenja i napokon uspostavi sistemsko upravljanje kontaminiranim tlom. Projekat EcoTrace može postati ključni temelj za odgovorne odluke, prioritetne intervencije i dugoročnu obnovu najzagađenijih područja Zenice.