Procjenjuje se da čak jedna trećina kamenoloma u BiH radi bez važećih dozvola ili sa tek djelimičnom dokumentacijom. Bivši glavni tehnički inspektor FBiH još je 2012. godine javno upozorio da na svaki legalni kamenolom dolaze dva „divlja“, a medijske analize i mapiranja ovih ležišta rezultirali su katastrofalnim nalazima: od preko 440 popisanih lokacija kamenoloma u BiH, samo dio posjeduje zakonom propisane dokumente i valjane dozvole nadležnih institucija.

Pogotovo nakon tragedije u Donjoj Jablanici, u kojoj je u masivnom odronu kamenja sa obližnjeg kamenoloma, poginulo 19 mještana, a više stotina objekata je potpuno uništeno, građani s razlogom strahuju od mogućih posljedica eksploatacije kamena na poljima mahom pozicioniranim uz veće putne komunikacije i naseljena mjesta.

Široke stijene

Na području babinskog sliva u Zenici, tik uz regionalni pravac Babino-Arnauti, aktivna su dva kamenoloma: jedan je u vlasništvu zeničkog ŽGP-a, a drugim upravlja Komgrad-Ze. Prvi, Široke stijene, prema službenim podacima i izjavama zvaničnika iz Vlade ZDK, aktivan je već 50 godina. Koncesionar je isti, preduzeće ŽGP, koje je koncesioni ugovor sa Ministarstvom privrede ZDK potpisalo tek u avgustu 2013. i to na rok od 25 godina. U javnosti se špekulisalo da je kamenolom prodat novom vlasniku. Dokumentacija o eventualnoj kupoprodaji javnosti je nedostupna, a na ulazu u kamenolom jos se navodi ime starog vlasnika.

Mještani babinskog sliva, pogotovo naselja u neposrednoj blizini, poput Kule i Milkovića, već godinama javno upozoravaju da se radna površina kamenoloma znatno približila zonama naselja. Protestima održanim 2019. godine, a kasnije brojnim dopisima upućenim nadležnim institucijama, građani, a i Mjesna zajednica Donje Babino, konstantno su ukazivali na prašinu i zagađenje koje prilikom radova, posebno tokom mljevenja kamena, dopire do naseljenih mjesta uz kamenolom. Kamioni koji prevoze teški nasipni materijal oštećuju lokalnu cestu, stvarajući stalnu opasnost za pješake i saobraćaj, a tu su i opasnosti kojima su mještani izloženi prilikom miniranja, kao i ispucane kuće u neposrednoj blizini kamenoloma.

Sve ove probleme, tamošnji stanovnici pripisuju nepropropisnom radu kamenoloma Široke stijene. Više puta je, po prijavi mještana, na teren izlazila kantonalna rudarsko-geološka inspekcija, a zbog utvrđenih nepravilnosti, vlasniku je naložena i privremena obustava radova (Rješenjem Kantonalne inspekcije od 27.3.2012. godine).

Ekolozi upozoravaju da je vlasnik u zahtjevu za produženjem okolinskih dozvola za preradu i pogone iz 2021. godine (zenica.ba) zatražio proširenje eksploatacionog polja kamenoloma. Pretragom dokumentacije nismo pronašli da je ovaj koncesionar ishodovao produženje isteklih okolinskih dozvola. Posljednja u koja javnost ima uvid su rješenja o obnovljenim okolinskim dozvolama za pogone i postrojenja, te za preradu tehničkog kamena u sastavu kamenoloma Široke stijene, iz februara, odnosno juna 2016.

Pravni osnov

Aktuelni zakon o rudarstvu i pripadajući pravilnici ne propisuju minimalnu udaljenost kamenoloma od naseljenih mjesta, a Konsesionim ugovorom, ŽGP nije ni naveo činjenicu da su prve kuće udaljene svega stotinjak metara od ležišta koje se eksploatiše.

Lokacija kamenoloma se definiše kroz prostorni plan grada i kantona, okolinsku dozvolu i glavni rudarski projekat. To je dokumentacija koja precizira sigurnosne zone, na osnovu proračuna uticaja miniranja, buke, prašine i seizmičkih potresa na okolne objekte, radi zaštite života i zdravlja stanovništva i osiguranja imovine.

U nizu pritužbi koje su mještani naselja Kula i Milkovići upućivali inspekcijskim organima u periodu od 2009. do 2015. godine, navodi se da je „povećanje stepena eksploatacije kamena“ na ovom ležištu dovelo do pucanja kuća, ugrožavanja slobode kretanja i bezbjednosti mještana, da su stanovnici izloženi konstantnom strahu za sigurnost i stalnoj buci od rada drobilice i jakim i čestim detonacijama. Mjesna zajednica Donje Babino dokumentovala je pucanje zidova na stambenim i pratećim objektima uslijed seizmičkih udara i podrhtavanja tla tokom jakih detonacija, a mještani su u više navrata prijavljivali da minirani komadi kamenja lete direktno u njihova dvorišta.

Navodili su između ostalog i da firma blokira lokalni saobraćaj na udaljenosti od 200–300 metara od njihovih imanja, a činjenica je i da Babina rijeka, kojom se pitkom vodom djelimično snabdijevaju zenički potrošači, bukvalno prolazi kroz tijelo kamenoloma.

Ova situacija je rezultirala nizom konkretnih pravnih, inspekcijskih i tehničkih mjera protiv zeničkog preduzeća ŽGP. Kantonalni rudarsko-geološki inspektor je Rješenjem iz marta 2012. godine zabranio rad kamenoloma, jer preduzeće u to vrijeme nije imalo legalno pribavljenu koncesiju. Rješenjem od 11.07.2011. godine, zabranio je upotrebu postrojenja za preradu krečnjaka (drobilice), jer preduzeće za to nije imalo upotrebnu dozvolu. U oktobru 2013., ŽGP-u su naložene hitne tehničke mjere zaštite građana i objekata od odbačenog stijenskog materijala i buke u zoni projekta.

Nakon incidenta iz marta 2014. godine, kada je prašina potpuno zasula naselje Kula, inspekcija je utvrdila odgovornost nadzornika kamenoloma, koji je bio primoran izjaviti da firma priprema dugoročno tehničko rješenje za problem zaprašivanja.

Kantonalna inspekcija na kraju je službeno uputila mještane da svoja materijalna obeštećenja i finansijsku naknadu štete potraže tužbama pred Općinskim sudom u Zenici, koristeći inspekcijske zapisnike kao dokazni materijal. Inspekcijske zapisnike za periode 2011-2015. godina oštećeni mještani su dostavili i Eko forumu, ali ih ne objavljujemo radi zaštite ličnih podataka.

Obaveze operatera prema okolinskoj dozvoli

Okolinska dozvola za operatera ŽGP Zenica (izdata od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma pod brojem UPI/05/2-23-11-153/15), sadrži vrlo specifične i stroge naredbe koje direktno adresiraju upravo one probleme na koje ukazuju mještani.

1. Pucanje zidova na kućama uslijed seizmičkih udara i minirani komadi kamenja koji lete direktno u dvorišta kuća u naseljima Kula i Milkovići – u tački 3.1 Okolinske dozvole eksplicitno se nalaže primjena savremenih metoda miniranja, kao i specifične tehnologije, kako bi se ovi efekti spriječili: „Miniranje minskih bušotina na kamenolomu Široke stijene vršit će se kontinuiranim udarno-rotacionim bušaćim garniturama sa dubinskim čekićem, koja je vlasništvo inostranog izvođača. Prilikom minerskih radova izbjegavaju se od 40% do 45% izraženih zvučnih, seizmičkih talasa… Primjenom energije eksploziva oko 50% seizmičkog materijala se odbija na slobodnu površinu kopa…, te ne postoji mogućnost stvaranja prekomjernih seizmičkih talasa…“
2. Ugrožavanje Babine rijeke – u tačkama 3.6. i 6.2. naređena je hitna uspostava fizičkih barijera na desnoj i lijevoj strani kopa, što prema nalazima ekoloških organizacija nije urađeno: „vještačka barijera na lijevoj obali Babine rijeke u svrhu zaštite ovog vodotoka od obrušavanja materijala u korito,…. izgradnja odbrambenog zida duž lijeve obale vodotoka Babine rijeke od drobljenog kamena u cilju zaštite od erozije, zaštite drveća i dr…., čišćenje separatora i taložnika sa zbrinjavanjem sakupljenog otpada…, zabranjeno je ispuštanje opasnih i štetnih supstanci…, operater je dužan planirati i provesti sve raspoložive mjere za sprečavanje zagađivanja tla i voda…“
3. Incident sa prašinom i zasipanje naselja – na stranicama 3,7 i 8, naloženo je obavezno mokro otprašivanje i prskanje vodom, što operater očito nije radio tokom incidenta: „U cilju sprječavanja emisije prašine i njenog negativnog uticaja na okoliš… urađeno je rješenje u vidu cijevnog sistema sa mlaznicama kod drobilice koja se nalazi na sjevernoj strani kamenoloma, usklađeno sa odredbama Zakona o zaštiti zraka…“ „Sve manipulativne površine i deponovani materijal treba provoditi povremenim kvašenjem vodom sa ciljem smanjivanja emisije prašine u zrak.“ 
4. Stalni rad drobilice i prekomjerna buka – na stranici 8, tačkom 6.4. naloženo je: „Mora se vršiti redovna obuka održavanja mehanizacije i otvorene opreme…, utišavanje i smanjenje prekomjerne buke…“ Tabela na stranici 9 jasno ograničava buku na 65 dB danju i 55 dB noću za zonu u kojoj se nalaze stambeni objekti.

Mještani su se obratili Eko forumu

S obzirom da se situacija na terenu nije promijenila, mještani su se obratili i Eko forumu, ukazujući da vlasnik kamenoloma Široke stijene i dalje ne provodi ni minimalne mjere zaštite od prašine i buke. O tome svjedoče i fotografije, na kojima se vidi kuća prekrivena prašinom s kamenoloma.

„Mi ćemo na osnovu ovih inspekcijskih nalaza i zapisnika podnijeti tužbe pred Općinskim sudom u Zenici protiv preduzeća ‘ŽGP’ d.d. Zenica, kako bismo sudskim putem zahtijevali potpunu materijalnu odštetu i finansijsko obeštećenje za popucale zidove, uništene krovove i ugrožavanje privatnog vlasništva“, davno su najavili mještani, dodajući da više neće napuštati svoje kuće i imanja.

„Radnici i uprava kamenoloma od nas stalno traže da bježimo i napuštamo sopstvene kuće kada oni namjeravaju minirati stijene. Mi više nećemo napuštati svoje domove niti bježati sa svog posjeda samo da bi oni mogli nesmetano vršiti iskope i bacati kamenje na našu imovinu“, istakli su ogorčeni mještani.

Oni su još ranije zatražili trajnu obustavu rudarskih radova i miniranja u blizini njihovih imanja, najavljujući da neće odustati od prijava sve dok se rad kamenoloma ne uskladi sa zakonom ili potpuno zastavi. „Jer ugroženo je naše osnovno ljudsko pravo na život, bezbjednost i mirno uživanje imovine“, ukazali su.

Vlasnici kuća i imanja u naseljima smještenim u neposrednoj blizini kamenoloma i danas traže samo dosljedno provođenje obaveze iz dozvola: da se smanje emisije prašine dosljednijim prskanjem manipulativnih površina i materijala umjerenom količinom vode, te da se smanji buka na drobilici, uvodjenjem bolje izolacije na postrojenju. Ukazuju da se sve može realizovati uz mala ulaganja .

50 godina kamenoloma Široke stijene

Na kamenolomu Široke stijene, na prostoru od oko 12,2 hektara, decenijama se vrši eksploatacija krečnjaka, a blizina naselja i uticaj na sliv Babine rijeke godinama izazivaju zabrinutost i proteste mještana. Stambene kuće i lokalna infrastruktura leže u neposrednoj blizini kopa, a mještani godinama ukazuju na nepropisno postupanje investitora.

Ekološki aktivisti su još 2022. ukazivali na činjenicu da je Ugovorom o koncesiji za ovaj kamenolom pokrivena isključivo lijeva strana Babine rijeke, a da se aktivnosti mljevenja i skladištenja materijala odvijaju i na desnoj strani.

Ukazivali su i da na desnoj strani kamenoloma uopšte ne postoje ni odvodni kanali, niti bazen za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda, dok je na lijevoj strani ovaj problem riješen djelimično. Ta rješenja obavezna su i prema okolinskoj i vodnoj dozvoli, a i Pravilniku o upravljanju vodama. 

U Vodnoj dozvoli (izdatoj ovom koncesionaru od strane Agencije za vodno područje rijeke Save pod brojem UP-I/25-3-40-423-3/18), u tački 3.2., eksplicitno se navodi obaveza korisnika dozvole da „obezbijedi da se tehnološke otpadne vode sa manipulativnih površina površinskog kopa usmjeravaju preko odvodnih kanala i kanalizacionog sistema na sisteme za prečišćavanje otpadnih voda (taložnike), te putem instalisanog separatora ulja i masti“. Obaveza održavanja i funkcionisanja kanala i taložnika propisana je tačkom 3.3.: „da korisnik predmetnog kamenoloma, za vrijeme trajanja ove dozvole, obezbijedi redovno čišćenje i održavanje svih instalisanih odvodnih kanala sa rešetkom i taložnika za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda“, a u tačkama 3.6. i 3.7., detaljnije su definisane i obaveze redovnog čišćenja mulja iz taložnika i separatora, sve s ciljem zaštite sliva Babine rijeke i podzemnih voda. 

Preduzeće ŽGP raspolaže važećim dozvolama, uključujući i vodnu, od koje su ekološki aktivisti i inspekcijski nadzori ranije utvrdili drastična odstupanja. (zenicablog.com)

Okolinska dozvola je za ležište u Donjem Babinu istekla 2021. godine. Nije nam poznat ishod Javnog uvida u dokumentaciju investitora ŽGP d.d. Zenica, koja je još u martu 2021. objavljena na stranici FMOiT-a i grada Zenice. (zenica.ba)

Višegodišnji prekršaji koncesionara odnosili su se i na prekomjernu tonažu teretnih kamiona koji su bukvalno uništili regionalni put R457. Zbog utvrđenih šteta i pritiska javnosti, kantonalno ministarstvo je tek nedavno primoralo privredna društva da potpišu ugovore i iz vlastitih sredstava finansiraju hitnu sanaciju oko 900 metara potpuno uništenog kolovoza na dionici između dva kamenoloma (zenicablog.com).