Eko forum u Bugojnu, uz Evropski dan pravde

Općinski sud u Bugojnu danas je, uz Evropski dan pravde, priredio okrugli sto s temom: Pravo na okoliš – pravni mehanizmi zaštite i odgovornost za njegovo ugrožavanje. U diskusiji o stanju zaštite okoliša, te aktuelnim izazovima i mogućim rješenjima, učestvovali su sudije bugojanskog suda, predstavnici policije, lokalne vlasti, javno-zdravstvene zajednice i nevladinog sektora. Predstavili smo rezultate borbe Eko foruma za ekološku pravdu, iskustva s tužbama protiv odgovornih za onečišćenje okoliša i ugrožavanje zdravlja Zeničana, te u primjeni tri stuba Arhuške konvencije.

Tri stuba Arhuške konvencije kao temelj zaštite

Predsjednica Općinskog suda u Bugojnu naglasila je važnost uloge pravosuđa u zaštiti osnovnih ljudskih prava, među kojima pravo na zdravu životnu sredinu zauzima visoko mjesto. Podsjetila je da domaći zakonodavni okvir u oblasti okoliša obuhvata i tri stuba Arhuške konvencije: pristup informacijama (pravo građana na pravovremen i tačan uvid u stanje okoliša), učešće javnosti (aktivno uključivanje građana u procese donošenja odluka koje utiču na životnu sredinu), te pristup pravosuđu (pravni mehanizmi i pravna zaštita u slučaju kršenja ekoloških prava).

Izazovi u pravosuđu i problem dokazivanja

Sudije Građanskog, Krivičnog i Prekršajnog odjeljenja Općinskog suda u Bugojnu, identifikovali su nekoliko ključnih problema u praksi suda. Od ukupnog broja podnesenih prijava u ekološkom sektoru, tek manji procenat (oko 18%) dobija adekvatan sudski epilog. U sudskoj praksi BiH i dalje dominiraju predmeti poput bespravne sječe šume i krivolova, dok je procesuiranje industrijskog zagađenja i dalje rijetkost. Ekološki sporovi zahtijevaju kompleksna i izuzetno skupa stručna vještačenja, što predstavlja finansijski teret za građane i udruženja. Ukazano je i na potrebu za agilnijim radom inspekcijskih organa čiji nalazi moraju biti jasni, brzi i pravno primjenjivi.

Prostorni pristup

Direktorica Kantonalnog zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu kulturno-istorijskog naslijeća SBK, fokusirajući se na problematiku prostornog planiranja i devastacije prostora kao ključnog resursa, otvoreno je ustvrdila da su za brojne štetne projekte u praksi krivi neozbiljni investitori, ali i duboko neuređena prostorno-planska regulativa, koja se često bazira na nedostajućim prostornim i urbanističkim planovima. Kao najdrastičniji primjer sistemskih propusta i apsurda domaće prakse navela je situaciju na Prokoškom jezeru. Iako je ovo područje formalno zaštićeno, u stvarnosti svjedočimo stotinama nelegalno izgrađenih objekata na lokalitetima gdje bi čak i samo kretanje moralo biti strogo zabranjeno. Uputila je oštar apel i pozvala sve institucije, ali i pojedince, na hitno usvajanje „prostornog pristupa“ planiranju razvoja. Svoje izlaganje zaključila je snažnom i jasnom porukom: „Prostorno planiranje nije prepreka razvoju. Ono je preduslov odgovornog razvoja i stvarne zaštite javnog interesa.“

Iskustva iz prakse

Iskustva iz prakse, kroz dugogodišnju borbu zeničkih aktivista, skupu je prenio prof.dr. Samir Lemeš, predsjednik Upravnog odbora Eko foruma. Trnovit put kroz sudsku praksu ilustrovan je iskustvima Eko foruma s pokretanjem sudskih postupaka protiv kompanije ArcelorMittal i odgovornih u organima vlasti i inspekcijama zbog propusta pri izdavanju okolinskih dozvola. Ukazano je na problem izuzetno spore sudske i pravne zaštite građana, ali i na načine na koje pojedinci i organizacije mogu koristiti najviše pravne instance u državi s ciljem dokazivanja da je zagađenje direktno ugrožavanje zdravlja i osnovnih ljudskih prava.

Zaključci

Učesnici okruglog stola usaglasili su se da je za efikasniju zaštitu životne sredine neophodna sinergija svih društvenih aktera – od policije i inspekcija, preko pravosuđa, do nevladinog sektora i medija. Zaključeno je da je zakonodavni okvir u FBiH potrebno dodatno uskladiti sa strogim evropskim standardima zaštite okoliša, unaprijediti rad inspekcijskih službi, te uvesti mehanizme civilnog i javnog nadzora.

Kažnjavanje je nužno, ali prevencija i strožiji nadzor moraju biti primarni cilj. Aktivizam građana i zajednički napori prepoznati su kao ključni pokretač promjena u zaštiti javnog interesa i osiguravanja održive životne sredine.