Primjedbe na nacrt Akcionog plana zeleni grad za Zenicu

Published by Eko Forum on

Udruženje Eko forum Zenica dana 4.12.2019 od 18:00 do 20:00 sati organiziralo je javnu raspravu o nacrtu Akcionog plana zeleni grad za Zenicu, na kojoj je učestvovalo 22 građana. Na javnoj raspravi, iznesene su brojne primjedbe i sugestije na Nacrt.

Javna rasprava
Javna rasprava

Glavna zamjerka na nacrt Akcionog plana za zeleni grad Zenicu je da taj dokument ne nudi nijedno kvalitetno rješenje za ključni problem u gradu – industrijsko zagađenje. Umjesto da se fokus usmjeri na već dobro narušeno zdravlje Zeničana, plan predlaže skupe projekte koji su bježanje od stvarnosti.

Prvi i osnovni prioritet u Zenici je čist zrak, za čiju zaštitu nema dovoljno kvalitetnih rješenja u ovom Planu. Stanje zdravlja Zeničana je loše, imamo probleme sa industrijskim zagađenjem kojih nema više nigdje u Evropi, broj oboljelih je u stalnom porastu, a mi bježimo od uzroka i traženja adekvatnih rješenja za to.

Generalno se može zaključiti da je svrha ovog plana samo da se izvuče što više novca iz EU i drugih fondova u predizbornoj godini, bez obzira na skromne efekte predloženih aktivnosti. Čak i projekti koji su već započeti, a koji se u Planu prepoznaju kao dobra rješenja, mogli bi biti kvalitetniji i jeftiniji.

Potrebno je da se veći akcenat u planu dâ kaznenoj politici za sve vrste zagađivača, od industrije za koju bi trebalo tražiti prenos većih ovlasti s federalnog nivoa na lokalnu zajednicu, pa sve do kazni za nelegalno odlaganje otpada. Plan treba da obuhvati cilj – jačanje uloge lokalne zajednice, jačanje ingerencija i mogućnosti kontrole grada nad velikim zagađivačima. Samo konstatacija da je za velike zagađivače nadležna Federacija ne amnestira gradsku upravu od obaveze zaštite građana. Problem nije lako riješiti, ali ga nikad nećemo riješiti bježanjem od odgovornosti.

Započeti projekat utopljavanja zgrada treba modifikovati, kako bi se koristili drugi izolacioni materijali umjesto stiropora, koji je kratkog životnog vijeka, predstavlja ekološki problem kad se bude zbrinjavao kao otpad, ali predstavlja i problem u smislu zapaljivosti i zaštite od požara.

Nismo sigurni da će žičara za Smetove biti isplativ i racionalan projekat, odnosno da će odnos uloženog u odnosu na benefite biti odgovarajući. Održavanje žičare je jako skupo, i možda bi trebalo prije odluke o gradnji provesti anketu o zainteresiranosti, odnosno provesti istraživanje mogućem kapacitetu i iskorištenosti tog objekta. I sama destinacija za žičaru – izletište Smetovi, zahtijeva prvenstveno zaštitu, od neodgovornih posjetilaca koji tamo bacaju smeće i od onih koji vrše nelegalnu eksploataciju, odnosno krađu šume. Bez adekvatno riješene zaštite, nema smisla ulagati u takve lokacije. Ovim putem podsjećamo na zaključke s okruglog stola iz decembra 2016, koji su i u junu 2017 bili upućeni gradskom vijeću, sa zahtjevom za izradu “Plana upravljanja rekreacionim područjem Smetovi” i novog regulacionog plana Smetova, ali i drugih destinacija za te namjene.

Projekat vodosnabdijevanje iz Plave vode ne obuhvata ruralna područja, odvlači ogromna namjenska sredstva, a grad realno nema potrebu za proširenje kapaciteta jer ni postojeće količine se ne koriste maksimalno. Daleko bi bolje bilo ta sredstva preusmjeriti na uvezivanje svih seoskih vodovoda u jedinstven sistem, kako bi se za preko 30.000 stanovnika iz ruralnih područja osigurao kvalitet vode za piće koji zadovoljava propise i koji bi bio obuhvaćen kontrolom ispravnosti.

Prečistač otpadnih voda će koristiti zastarjelu tehnologiju, jer su tako odredili strani donatori. Predloženo rješenje ne obuhvata tretman i odlaganje mulja iz taložnih bazena. Prečišćavaće se samo komunalne otpadne vode sa 100.000 BPS, dok za 600.000 BPS industrijskih otpadnih voda nema rješenja ili će se ono tražiti tek kad gradski prečistač bude završen.

Neophodne su izmjene odluke o komunalnom redu, koje bi povećale iznose i naplativost kazni za nelegalno odlaganje otpada, za parkirane na zelenim površinama, za uništavanje urbanog zelenila, pa i moratorij na sječu stabala u gradu, i koje bi osigurale da pranje gradskih ulica bude barem na nivou kakav je bio prije rata. Iznos od oko milion KM za samo 40.000 stabala u BG.03 (strana 102 nacrta Plana) je pretjeran. Iako znamo da i sada sadnju drveća u Zenici Alba naplaćuje po bezobrazno visokim cijenama (cca 140 KM po sadnici), i planirani iznos od 25 KM po jednoj sadnici je pretjeran i nerealan. Za milion KM može se zasaditi puno više od 40.000 sadnica.

U maju 2018. godine ocijenili smo da je ovo odlična prilika da ojačamo kapacitete i iskoristimo iskustva drugih gradova da dođemo do rješenja do kojih Zenica nije bila u stanju doći. Još tada smo tvrdili da ima puno problema u identificiranju i kvantificiranju izvora zagađenja, da se zna koliko ko zagađuje jer još nije bio uspostavljen registar zagađivača. Očekivali smo da će ovaj projekat doprinijeti tome da se definiše odakle dolazi zagađenje, kako bi se mogle usmjeriti konkretne aktivnosti da se to zagađenje smanji. Nažalost, niti je kanton završio registar zagađenja, niti su konsultanti EBRD, odnosno autori Plana “uradili detaljnu studiju o svim vrstama i izvorima zagađenja u gradu, zagađenja zemlje, zraka, vode”, kako je najavio Ian Brown, direktor EBRD za BiH 17.5.2018.

Od gradske uprave i autora plana očekujemo da ozbiljno razmotre stav javnosti iznesen u ovom zapisniku i u priloženom upitniku i da ovaj plan od predizbornog kataloga za nove kredite pretvore u ostvarivu viziju grada ugodnog za život – grada iz kojeg ljudi ne žele otići nego se žele u takav grad doseliti.


0 Comments

Komentariši

Avatar placeholder

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *