Podrška u Kruščici – nastavak sage o mini hidrocentralama

Published by Eko Forum on

U subotu, 9.9.2017. u 12 sati, na izletištu Kruščica kod Viteza organizovan je protestni skup podrške mještanima tog područja koji već duže vrijeme vode “rat” protiv izgradnje mini hidrocentrala na gornjem toku rijeke Kruščice. Protestu su prisustvovale eko-organizacije: Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, UG Alternativa iz Kaknja, UG Eko Forum iz Zenice, Eko Gotuša iz Fojnice, udruženje ribolovaca SBK, članovi lokalne mjesne zajednice Kruščica i mnogi drugi gosti.

U obraćanju predstavnika MZ Kruščica a potom i članova organizacija – gostiju postavljeno je pitanje svrsishodnosti i opravdanosti izgradnje ovakvih objekata. Data je podrška nastavku borbe protiv izgradnje ovog i sličnih objekata u čitavoj BiH (odličan primjer ishoda izgradnje ovakvog objekta je u komšiluku – na rijeci Ugar). Uprkos na prvi pogled propisane procedure i uredne zakonske regulative, svjedoci smo velikog broja ovakvih izgrađenih objekata koji nisu ispunili očekivanja lokalne zajednice. Prvi problemi nastaju kod dobijanja saglasnosti lokalne zajednice koji se traže nakon izrade idejnih projekata i gdje su jedni od najvažnijih zahtjeva vezani za izradu studije o uticaju na okoliš. Pokazalo se da većina problema nastaje nakon loše izrađenih studija ili studija slabog kvaliteta, gdje se zbog neznanja, površnosti, namjenski friziranih ili lažnih podataka, korupcije ili kriminala dobijaju ciljani podaci koji omogućuju izgradnju objekata. Pri tome se u pravilu ili zaobilaze ili minimiziraju zahtjevi lokalne zajednice po mnogo aspekata (ekonomski, ekološki, tehnološki, infrastrukturni itd.).

Vrlo je lako postaviti granicu isplativosti izgradnje ovakvog projekta sa procjenom koja strana treba da ostvari određene benefite. Kod izgradnje mini ili malih hidrocentrala benefiti se mogu podijeliti ili usmjeriti na dvije najčešće suprostavljene strane, a međa koja određuje na koju će stranu ići dobit zavisi od vrijednosti investicije (tj. instalisanog kapaciteta u MW). Ako je ova vrijednost relativno mala (recimo ispod 1 MW), investitor ima troškove projektovanja, dobijanja dozvola, plaćanja koncesije, u eksploataciji troškove održavanja, najčešće nema stalno zaposlenih radnika na objektu jer isti rade autonomno sa ugrađenom automatikom i naravno – sva zarada ide isključivo i samo njemu. Vlast ima naknadu na ime koncesije, a lokalna zajednica najčešće – ništa. Ovo ništa je rezultat ukupno niskih naknada na ime koncesije koje skoro u pravilu ne odu na mjesto nastanka. Uz ovo ništa, lokalnoj zajednici ostaje i izmjenjen izgled okoliša, poremećen vodotok, gubitak vodne mase, poremećaj u vodosnabdjevanju, poljoprivredi, otežan uzgoj stoke, narušen okolišni ambijent koji onemogućava bavljenje turizmom, sportom, ribolovom …Sve ove posljedice i reperkusije koje nastaju kao specifične posljedice izgradnje ovakvih malih hidrocentrala u pravilu donose dobit samo vlasniku (investitoru) i ostavljaju trajne negativne posljedice po lokalnu zajednicu.

Sve ovo su prepoznale neke Europske zemlje (Austrija, Švicarska, Njemačka,…) nakon čega su znatno pooštrile kriterije i uslove za dobijanje dozvola za izgradnju ovakvih objekata. Tamo gdje lokalna zajednica ne može ostvariti određene benefite i korist izgradnjom ovakvih objekata i gdje sva dobit u krajnjem ide samo investitoru, uz nanošenje štetnih posljedica po okoliš, ovakvi objekti ne mogu dobiti odobrenje za gradnju. Kada se ovakvi objekti nastoje graditi u BiH gdje su u igri i kriminal, korupcija, sprega određenih krugova radi dobijanja dozvola za gradnju bez obzira za posljedice po lokalnu zajednicu jasan je i treba podržati ovakav otpor.

Sve dotle dok ova zemlja ne postane uređena država sa vladavinom prava i djelovanjem pravne države, dok se ne počne uvažavati struka i nauka i gdje svaka odluka treba da štiti ravnopravno prava svih, treba spriječiti uzurpaciju i otimačinu ovih opštih dobara. I da ne zaboravimo, pravo na demokratiju izražavanja stavova i zahtjeva koje se neće nametati ili štititi jedinicama specijalne policije protiv golorukog naroda, a u ovom slučaju i nježnijeg pola. A sve to u cilju zaštite interesa jedne osobe. Bolji primjer uzurpacije vlasti u cilju zaštite interesa jedne sigurno problematične odluke odavno nismo doživjeli.

Kruščica

0 Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *