Ekološke organizacije o stanju životne sredine u Bosni i Hercegovini

Evropska agencija za životnu sredinu juče je objavila dokument „Stanje životne sredine u Evropi“, koji se objavljuje jednom u pet godina i sagledava trendove u oblasti životne sredine kako bi se državne politike i planovi prilagodili stvarnoj situaciji. Izvještaj se sastoji iz centralnog dijela i pojedinačnih izvještaja za svaku zemlju evropskog kontinenta.

Ekološke organizacije iz cijele BiH ovim povodom još jednom naglašavaju hitnu potrebu za kvalitetnijim zakonodavstvom i njegovim provođenjem u oblasti životne sredine.

„U izvještaju se ističe da je u BiH usvojen veliki broj zakona, pravilnika i međunarodnih standarda. Iako je ovo osnova za bitne reforme u sektoru životne sredine i dalje ostaje problem provođenja ovakvih dokumenata, čemu svakodnevno svjedočimo i već duže vremena upozoravamo“, istakla je Nataša Crnković iz Centra za životnu sredinu.

„Stalni problem je nepotpuno usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim nasljeđem EU, nedostatak strategija iz sektora životne sredine i energetike na nivou Bosne i Hercegovine ili usklađivanja entitetskih i suštinsko odstupanje od evropskih standarda i obaveza ulaganjem u prljave i neobnovljive izvore energije“, dodao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

Izvještaj pored drugih problema naglašava nedostatke u praćenju i reagovanju na nelegalnu eksploataciju šumskih resursa, neodgovarajući tretman otpadnih voda, te zagađenje vazduha. Još jednom je konstantovano vrijedno biološko nasljeđe Bosne i Hercegovine, koje obiluje rijetkim i endemičnim vrstama flore i faune.

“Usled klimatskih promena elementarne nepogode naročito negativno utiču na životnu sredinu, tim više što se preduzimaju neadekvatne mere zaštite kojima se još više pogoršava stanje prirodnih resursa. Haotična i nekontrolisana ekspoatacija šljunka i peska iz vodenih tokova i sa obala reka dovela je do totalne degradacije rečnih obala, a naročito šumskog i močvarnog pojasa uz njih”, dodala je Snežana Jagodić Vujić iz Eko puta iz Bijeljine.

„U izvještaju je istaknuto da  ekonomske koristi  (200 do 300 milijardi evra godišnje) od mreže zaštićenih područja Natura 2000, uspostavljene unutar zemalja članica EU, daleko nadilaze godišnje troškove upravljanja i zaštite mreže ( 5,8 milijardi evra godišnje). BiH je sa svojih 2% teritorije pod formalnom zaštitom, na posljednjem mjestu u Evropi. Prijedlozi o zaštiti novih područja su skoro u potpunosti blokirani unutar entitetskih i kantonalnih parlamenata, dok se istovremeno i u postojećim zaštićenim područjima nastavlja nesmanjena eksploatacija prirodnih resursa“, naglasio je Anes Podić iz Eko akcije Sarajevo.

„Kako Državni izvještaj o stanju životne sredine u BiH za 2012. godinu nije prikazao stvarno stanje kvalitete zraka u BiH, istu grešku je naslijedio i EU izvještaj. Nedostatak sistema za monitoring kvaliteta zraka i validnih rezultata mjerenja doveo je do zanemarivanja problema industrijskih sredina, kao što su Zenica, Lukavac, Kakanj, Tuzla, Brod, koji problem zagađenog zraka imaju i u ljetnom, a ne samo u zimskom periodu.“, izjavio je Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.

Organizacije su pored problema u zakonodavstvu ponovo istakle i konkretne probleme vezane za aktuelne planove za nove termoelektrane na ugalj, hidroelektrane na najznačajnijim i najvrijednijim rijekama, upravljanje otpadom, adaptacije na klimatske promjene, obrazovanje u oblasti održivog razvoja i sl.Organizacije koje šalju saopštenje su:

• Centar za životnu sredinu, Banja Luka
• Centar za ekologiju i energiju, Tuzla
• Ekotim, Sarajevo
• Arbor Magna, Banja Luka
• Naša baština, Tomislavgrad
• Eko Leonardo, Priboj/Lopare
• Eko element, Bugojno
• Sanus, Prijedor
• Ekološka koalicija unskog sliva, Bihać/Prijedor
• Centar za održivi razvoj i ekologiju CORIE, Trebinje
• Centar za krš i speleologiju, Sarajevo
• PD Željezničar, Sarajevo
• Eko put, Bijeljina
• Eko zorum, Zenica
• Omladinsko udruženje Nova vizija, Novi Travnik
• Društvo za zaštitu i istraživanje biodiverziteta, Banja Luka
• Zeleni Neretva, Konjic
• Arhus centar, Sarajevo
• Eko akcija, Sarajevo
• Eko most, Mostar