Sastanak vodećih ekoloških organizacija i Ministarstva za turizam i okoliš FBiH

Published by Eko Forum on

Na inicijativu Ministarstva za turizam i okoliš FBiH, a u koordinaciji Centra civilnih inicijativa (CCI), u Sarajevu je u prostorijama Ministarstva održan sastanak najaktivnijih ekoloških organizacija iz Federacije BiH. Sastanku su prisustvovali savjetnik ministra mr. Edin Terzić, pomoćnik ministra dr. Mehmed Cero, te predstavnici organizacija: CCI Sarajevo (Zoran Adžaip), Ekotim Sarajevo (Rijad Tikveša), Centar za ekologiju i energiju Tuzla (Džemila Agić), “Lijepa naša Čapljina” (Marinko Dalmatin) i Eko forum Zenica (dr. Samir Lemeš).

Na sastanku su prisutni razmijenili informacije o sadašnjim i planiranim aktivnostima, načinima moguće saradnje na unapređenju stanja okoliša u Federaciji BiH, te o aktuelnim problemima s kojima se suočavaju ove organizacije.

Ohrabruje činjenica da je Ministarstvo po prvi put pozvalo ekološke nevladine organizacije i udruženja na ovakav razgovor, ali su nažalost mnoga pitanja ostala bez odgovora.

Jedino što smo dobili je obećanje Ministarstva da će učestvovati u dijelu troškova obaveznog sufinansiranja u međunarodnim projektima koje nevladine organizacije dobiju, te zajednički nastup svih prisutnih organizacija kao jednog konzorcija koji će aplicirati na domaće i međunarodne projekte.

Gume

Fokus aktivnosti Ministarstva u ovoj godini će biti zbrinjavanje otpada. Eko forum je ukazao na mogući način zbrinjavanja starih automobilskih guma (kako smo uzaludno predlagali i u Strategiji za upravljanje otpadom u Zenici) tako da se iste koriste kao sirovina za pripremu asfalta, ali ta ideja, kao ni Općini Zenica, ni Ministarstvu nije prihvatljivo rješenje. Ministarstvo preferira spaljivanje guma ili proces niskotemperaturne pirolize, a upotreba starih guma za asfaltnu mješavinu je neprihvatljiva jer je “nemoguće koordinirati aktivnosti s Ministarstvom prometa i komunikacija FBiH”, u čijoj su nadležnosti ceste?!

Eko forum je uputio brojna pisma i zahtjeve za informacijama ovom Ministarstvu, ali na njih nikad nismo dobili odgovore. Sastanak smo iskoristili da ta pitanja ponovimo, ali i dalje smo ostali bez odgovora.

Tražili smo podatke o količinama emitovanih polutanata iz postrojenja za koja je okolinske dozvole izdalo ovo Ministarstvo, jer nam ih zagađivači nisu dali, ali su te informacije i dalje nedostupne javnosti i nama.

Difuzne emisije

Na naše pitanje zašto u državnom registru zagađivača, za koji je Evropska unija dala 3 miliona KM kroz IPA projekat IPPC, a u kojem su dati podaci samo o 4 BH kompanije, nema podataka iz ArcelorMittala, Federalno ministarstvo je odgovorilo da oni neće dostavljati te podatke državnom registru i da te podatke oni objavljuju na svojoj web stranici. Možete se uvjeriti da tih podataka nema, ni u Registru koji vodi Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (prtr.mvteo.gov.ba) ni u registru Federalnog ministarstva (www.fmoit.gov.ba). U federalnom registru je samo spisak izdatih okolišnih dozvola, a nema podataka o emisijama. Od juna 2012. počinje naplata ekološke takse na osnovu tih (tajnih) podataka. Upozorili smo da sistem naplate takse nije realan, jer će se taksa plaćati na osnovu mjerenja koja se u ArcelorMittalu vrše na 6 dimnjaka, a nema podataka o daleko većim difuznim emisijama kroz krovove i zidove postrojenja. Sugerisali smo Ministarstvu da taj sistem naplate koriguje i da ga vrši na osnovu materijalnog bilansa, odnosno potrošnje sirovina i energenata i obimu proizvodnje, čime će podaci o emisijama biti daleko pouzdaniji. Ista praksa se već uspješno provodi u Srbiji (na primjer, nijedan kamion ne može ući u pančevačku azotaru bez unaprijed uplaćene takse).

Lakshmi

Na naše pitanje o ugovornim obavezama ArcelorMittala u postupu privatizacije također nismo dobili nikakav odgovor. Zenica je dokapitalizacijom željezare dobila samo zagađenje, i zato želimo znati šta imamo pravo zahtijevati zauzvrat. Ministarstvo tvrdi da nas Ugovor o dokapitalizaciji ne treba da zanima, nego da su sve obaveze definisane sa 9 okolinskih dozvola. Bez obzira da li se zahtijeva investicija od 100 miliona KM, na koju se Ugovorom obavezao ArcelorMittal (do sad je investirano samo 22 miliona eura), ili realizacija ekoloških projekata (koji su trebali biti okončani do kraja 2011, a nisu), evidentno je da kompanija ne ispunjava svoje obaveze i insistirali smo da Federalna vlada učini sve što može kako bi se te obaveze ispunile, a da se ne ugroze radna mjesta zeničkih metalurga. Izgovori ove globalne kompanije da se suočava s recesijom i prijetnje zatvaranjem postrojenja nisu utemeljene, jer znamo da su proizvodnju gvožđa i koksa još krajem 2011. godine prebacili iz zemalja sa strožim ekološkim propisima (Luksemburg, Španija, Njemačka) u teritorije koje mogu zagađivati bez ikakvih ograničenja.
Kompanija ArcelorMittal je u 2010. godini ostvarila profit od 2,92 milijardi dolara, a u 2011. godini “samo” 2,26 milijardi (izvor: www.stockpickr.com).


0 Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *