Dana 3.6.2025. godine održana je 40. (tematska) sjednica Skupštine ZDK. Jedina tačka dnevnog reda bio je Izvještaj o stanju zaštite okoliša i zaštite prirode na području Zeničko-Dobojskog kantona. Na Skupštini su učestvovali i predstavnici Eko foruma Zenica i imali smo priliku prezentirati svoje stavove i mišljenja o tom dokumentu. Skupština je neke od naših prijedloga usvojila u formi zaključaka.
Dr. Håkan Berg, viši savjetnik za pitanja okoliša OSCE misije u BiH, posjetio je Eko forum Zenica u srijedu, 28.5.2025. Glavna tema sastanka bilo je prostorno planiranje, kao jedan od ključnih instrumenata u zaštiti okoliša.
Luksemburg, srijeda, 7. maj 2025. – Aktivisti iz najizloženijih zajednica iz globalne većine ujedinili su se u Luksemburgu kako bi u utorak, 6. maja, na dan održavanja godišnjih skupština dioničara, izazvali proizvođače čelika ArcelorMittal i Ternium sa zahtjevom da se prekine praksa nekažnjavanja korporacija.
Evropska Unija pokreće novu inicijativu o održivom razvoju i upravljanju kritičnim sirovinama (CRM: Critical Raw Materials) u Bosni i Hercegovini. Angažovan je tim stranih eksperata, koji u Bosni i Hercegovini obavlja konsultacije sa relevantnim zainteresovanim stranama o planiranoj podršci tehničke pomoći EU od približno 3 miliona eura za razvoj CRM sektora u Bosni i Hercegovini na održiv način.
U okviru EU Interreg Danube Region projekta “Reindustrijalizacija po principu Brownfield je bolji od Greenfield” nastali su promotivni video materijali koji predstavljaju naš grad kao povoljnu lokaciju za nove investicije.
Godišnja (izborna) skupština udruženja Eko forum Zenica održat će se u ponedjeljak, 7.4.2023. godine, u 19:00 sati. u prostorijama udruženja (Talića brdo 11). Skupština Udruženja je najviši organ upravljanja Udruženjem i čine je svi članovi Udruženja. Pozivamo sve članove da učestvuju u radu Skupštine i da tako doprinesu ostvarenju naših ciljeva.
Zenica je 12. i 13. marta ugostila projektne partnere u Projektu Reindustrijalizacija po principu ‘brownfield je bolji od greenfielda’ (BBG-ReInd), koji finansira Evropska unija u okviru Interreg programa za Dunavsku regiju. Tokom sastanaka predstavljeni su rezultati dosadašnjih i dogovorene naredne aktivnosti 16 projektnih partnera iz zemalja dunavske regije, Slovenije, Crne Gore, Srbije, Bugarske, Rumunije i BiH, zajedno sa stručnim projektnim partnerom, Institutom za pejzažnu arhitekturu Univerziteta BOKU iz Beča. Prvog dana susreta, predstavljeni su pilot planovi i lokalne akcione strategije za šest projektnih pilot lokacija, kao i instrumenti finansijske održivosti za revitalizaciju brownfielda.
Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih materija (Pollutant Release and Transfer Protocol – PRTR) nastao je kao rezultat Aarhuške konvencije i predstavlja jedan od alata za okolišnu demokratiju. Bosna i Hercegovina još uvijek nije ratificirala Protokol o uspostavljanju PRTR registra, iako su stvoreni svi tehnički uslovi za to. U organizaciji OSCE misije u BiH, u Sarajevu je 11. marta održan koordinacijski sastanak zainteresovanih strana za ratifikaciju PRTR protokola. Na sastanku su učestvovali predstavnici nadležnih institucija (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvo okoliša i turizma FBiH, Delegacija EU u BiH) i organizacija civilnog društva (Eko forum Zenica, Aarhus centar u BiH Sarajevo i Resursni centar za okoliš REC).
Od srijede 27.11.2024. naš grad je bogatiji za 58 novih stabala platana, lipe i smrče u parku oko Kantonalne bolnice Zenica. Sredstva za ovogodišnju, petu po redu regionalnu akciju “Drvo prijateljstva” obezbijedio je Evropski fond za Balkan (50 sadnica), Unicredit banka d.d. Mostar (5 sadnica) i Alba d.o.o. Zenica (3 sadnice). Adnan Mešinović iz Sektora za ekologiju i komunalne poslove Grada Zenice pomogao nam je oko odabira sorti drveća, izbora lokacije, pribavljanja saglasnosti Bolnice i koordinirao je aktivnosti s radnicima preduzeća Alba koji su iskopali rupe za sadnju. Našoj akciji pridružili su se učenici Osnovne škole “Mak Dizdar” i dvije odgojne grupe iz obdaništa Sindibad.
Korporacija ArcelorMittal objavila je danas na svojoj web stranici najnovije planove za dekarbonizaciju svojih postrojenja za proizvodnju čelika u Evropi, u kojima se uopšte ne spominje Bosna i Hercegovina. Samo nekoliko dana nakon što je na klimatskom samitu COP29 u Azerbejdžanu postignut dogovor o izdvajanju od 300 milijardi dolara koje će razvijene zemlje godišnje izdvajati za pomoć siromašnijim zemljama u suočavanju s utjecajima klimatskih promjena, objavljeni su i planovi ove korporacije, koji bi se mogli protumačiti kao izbjegavanje odgovornosti za klimatske promjene i kupovina vremena. ArcelorMittal Europe obavezao se da će smanjiti emisiju CO2 za 35% do 2030. godine, s daljnjom ambicijom da do 2050. bude ugljično neutralan, u skladu sa Zelenim dogovorom EU i Pariškim sporazumom. Bosna i Hercegovina uopšte se ne spominje u novim planovima korporacije, tako da postoji sumnja da su novi planovi u stvari izlazna strategija za gašenje proizvodnje u našoj zemlji, umjesto da se investira u čišću i prihvatljiviju tehnologiju.