Tematska sjednica Skupštine ZDK o zaštiti okoliša

Dana 3.6.2025. godine održana je 40. (tematska) sjednica Skupštine ZDK. Jedina tačka dnevnog reda bio je Izvještaj o stanju zaštite okoliša i zaštite prirode na području Zeničko-Dobojskog kantona. Na Skupštini su učestvovali i predstavnici Eko foruma Zenica i imali smo priliku prezentirati svoje stavove i mišljenja o tom dokumentu. Skupština je neke od naših prijedloga usvojila u formi zaključaka.

Mišljenje Eko foruma Zenica o Izvještaju o stanju zaštite okoliša i zaštite prirode na području Zeničko-Dobojskog kantona:

Na početku moramo istaći da smo svjesni razloga za nepotpunost ovog Izvještaja – to su ograničeni kapaciteti Centra za okoliš na Institutu „Kemal Kapetanović“. Ovakav izvještaj ne mogu raditi samo dvije osobe, koliko ih trenutno ima u Centru. To je posao za puno brojniji, multidisciplinarni tim.

Izvještaj o stanju zaštite okoliša i zaštite prirode na području Zeničko-Dobojskog kantona izrađen je u maju 2024. godine, kada ga je usvojila Vlada ZDK, a na dnevnom redu Skupštine ZDK našao se tek nakon 12 mjeseci, što taj dokument već čini zastarjelim. Ni u naslovu dokumenta, niti u samom dokumentu nije navedeno na koji izvještajni period se taj dokument odnosi, a dio podataka koje Izvještaj sadrži pokrivaju period od 2019-2023. godine (kvalitet zraka), 2016. godinu (emisije u zrak), 2011-2017. godine (tlo), 2012. i 2019-2023. godine (otpad), 2023. godina (zaštita prirode). Oblast voda uopšte nije obuhvaćena izvještajem.

Podaci o kvalitetu zraka u poglavlju 3.2. obrađeni su najkvalitetnije, jer te podatke prikuplja upravo centar za okoliš na Institutu „Kemal Kapetanović“. Svi ostali podaci su nepotpuni jer nedostaje saradnje između svih drugih nadležnih institucija.

Otpad je obrađen u okviru tačke 3.3., od stranice 109 do 136. U okviru tačke 3.3.12., obrađen je otpad životinjskog porijekla. U navedenom tekstu nigdje nije spomenut otpad farmi intenzivnog uzgoja brojlera. Navedene su firme Brovis i Madi, nije navedena firma Perutnina iz Breze. Farme iz kojih se snabdijevaju klaonice imaju enormnu količinu đubriva, koja se najvećim dijelom izbaci na tlo negativno utičući i na tlo i vodu. Tlo i podzemne vode postaju bakteriološki neispravne, nadzemne vode se enormno zagađuju, imamo visoki stepen eutrofikacije. Na području ZE DO kantona proizvodni kapacitet uzgoja iznosi 4 000 000 brojlera/turnus. Za 5 turnusa godišnje se producira 40.000 tona đubriva. Količina đubriva od 40 000 tona godišnje odgovara 45%tnoj količini prikupljenog otpada u 2022 godini ZE-DO Kantona, tabela 58, strana 112 Izvještaja. U svijetu se đubrivo farmi obrađuje u bio plinarama, proizvedeni plin se koristi za proizvodnju električne i toplotne energije. Često se metan iz bioplina ubacuje u instalacije zemnog plina i tako koristi od strane potrošača priključenih na instalaciju.

Pored bioplina mineralizirani ostatak postaje plemenito đubrivo, obradom se dobiva bez patogenih sadržaja. Ovako dobiveno mineralizirano đubrivo je idealno za poljoprivrednu proizvodnju. Bosna i Hercegovina ima nekoliko bioplinara, ali nijedna nije efikasna (farma u Kalesiji, prečistač otpadnih voda u Sarajevu i u Trebinju). Postoje tehnologije (primjeri iz Velike Britanije i Australije) koje iz pilećeg đubriva proizvode metan. Pored peradarskih farmi, bioplinare su odlično rješenje za zbrinjavanje otpada iz klaonica, mljekara, kožara, kojih ima nekoliko na području ZDK. Organski otpad čini 21,61% deponije Mošćanica, tabela 57, podaci za 2022. Umjesto odlaganja na deponijama organski otpad treba zbrinjavati u bioplionarama, smanjujući troškove deponovanja, troškove i emisije prevoza otpada. Deponije treba maksimalno rasteretiti, produžiti vijek rada, ostvariti što veći nivo iskoristivosti otpada. Nejasno je zašto se u Izvještaju pod tačkom 3.3.12. otpad životinjskog porijekla navodi otpad pogona za tretman otpadnih i komunalnih voda, tu im očigledno nije mjesto.

Poglavlje 3.4. trebalo je dati informacije o stanju voda na području kantona, ali su u njemu samo navedene nadležnosti niza institucija. Bilo kakav izvještaj o stanju okoliša koji ne uključuje jedan od najvažnijih resursa je nepotpun i neupotrebljiv. Posebno zabrinjava nedostatak informacija o zbrinjavanju muljeva koji nastaju ili će nastajati na postrojenjima za tretman otpadnih voda. Enormne količine muljeva nastaju i pripremom vode za tehnološke potrebe, npr. Termoelektrana Kakanj, ArcelorMittal Zenica, Natron Maglaj itd. Ovo je veliki problem, uglavnom je njihovo odlaganje ekološki upitno, često ispuštanjem u vodotok ili na razne lokalitete u mješavini sa drugim otpadnim materijalima. Treba podsjetiti na tri incidenta sa nekontrolisanim ispuštanjem ogromnih količina mulja u rijeku Bosnu u Zenici tokom 2023. godine, kad je utvrđena (nažalost samo prekršajna) odgovornost Rudnika Zenica i ArcelorMittal Zenica.

Vlada i Parlament Federacije BiH donijeli su niz akata kojima se ograničava izgradnja hidroelektrana, ali Zeničko-dobojski kanton nije ništa poduzeo po pitanju primjene tih akata. Prostornim planom ZDK planirana je izgradnja čak 77 hidroenergetskih objekata, od kojih je u funkciji 11. Promjenom hidroloških uslova, klime i stanja na tržištu obnovljivih izvora (prvenstveno vjetroelektrana, solarnih fotonaponskih panela i postrojenja za skladištenje energije) javila se potreba za preispitivanjem i ekološke i ekonomske opravdanosti izgradnje tih objekata. Na inicijativu Eko foruma za izmjene Prostornog plana, koju je svojim potpisima podržalo nekoliko hiljada građana, nadležno ministarstvo još uvijek nije odgovorilo.
Posljednjim izmjenama federalne uredbe o ispuštanju otpadnih voda pooštrene su kontrole i obaveze izvještavanja operatera, ali za godinu dana važenja Uredbe, samo polovina operatera je dostavila traženi izvještaj, dok preostali operateri ne ispunjavaju uslove propisane Uredbom.

U poglavlju 3.5.12. navedene su preppruke vezane za zaštićena područja, ali su izostale informacije o aktuelnim projektima koji ugrožavaju potencijalna zaštićena područja, koja od usvajanja Prostornog plana ZDK čekaju na saglasnosti općinskih vijeća, kako bi se utvrdili obuhvati i stepeni zaštite. Primjeri iz Vareša/Kaknja s ugrožavanjem prašume Trstionica rudarskim aktivnostima i u Tešnju s uništenjem šume radi izgradnje odlagališta jalovine s gradilišta autoputa, samo su pokazatelji važnosti hitnog djelovanja na zaštit biodiverziteta i drugih prirodnih vrijednosti.

Poglavlje 3.6.15.2.1. završava konstatacijom da je rješavanje imovinskih odnosa za ilegalnu deponiju industrijskog otpada „Rača“ u proceduri. Presudom Općinskog suda u Zenici broj 43 0 PS 173249 19 Ps od 16.9.2022 riješeno je pitanje vlasništva (podatak iz Vodne dozvole za ArcelorMittal iz 2024.

Izvještaj se ne poziva na KEAP ZDK, Akcioni plan za zaštitu zraka ZDK, niti na izvještaje o realizaciji tih planskih dokumenata, koji su ostali samo mrtvo slovo na papiru jer se ne koriste niti za planiranje budžeta, niti za raspodjelu sredstava iz Fonda za zaštitu okoliša.

U Izvještaju se ne spominje niti očigledni nedostatak kapaciteta Instituta „Kemal Kapetanović“, koji je zakonom iz 2013. dobio dio ovlaštenja za zaštitu okoliša od nadležnog ministarstva i na kojem se već preko decenije nabavlja oprema ali se nije ništa uradilo na kadrovskom popunjavanju Centra za okoliš ZDK. Svi dosadašnji pokušaji, zagovaranja, lobiranja i inicijative da se taj Centar popuni sistematiziranim a upražnjenim radnim mjestima nisu dali rezultate. Još uvijek se ne zna ko opstruira zapošljavanje potrebnog osoblja u Centru, da li je to Ministarstvo obrazovanja, Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo finansija, Upravni odbor ili menadžment Univerziteta. Prvi zaključak koji Skupština treba da usvoji nakon uvida u ovaj (nepotpuni) izvještaj je da se Vladi ZDK i rukovodstvu Univerziteta dâ rok od 6 mjeseci da popuni sva nedostajuća radna mjesta u centru za okoliš, kako bi naredni izvještaj bio potpuniji i kvalitetniji i kako bi mogao poslužiti kao osnov za planiranje i bolje upravljanje prirodnim bogatstvima kojih je u našem kantonu sve manje.