Čista Zenica Zagađena Zenica
   
 
 
 
 
Korisni linkovi
Video
Još video materijala...
 
(Novo LICE Zenice: Zlatan Alispahić)
 
Aforizmi Bojana Bogdanovića:
 
Webmail
Kontaktirajte Webmastera

Kvalitet zraka i zdravlje
(Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije 2005)


Napomena:

Vrijednosti iz ovih smjernica su strožije od preporučenih vrijednosti u EU, kao i od vrijednosti iz BH propisa. Preporučene vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije su norme za zagađenost zraka koja ne može nimalo naškoditi ni najosjetljivijim osobama. U realnim uslovima zagađenost je veća od normi Svjetske zdravstvene organizacije, pa su danas na snazi norme GVZ - Granične norme zagađenosti zraka za zaštitu zdravlja ljudi , zatim Granične vrijednosti zagađenosti zraka za zaštitu ekosistema, Granične vrijednosti zagađenosti zraka za zaštitu vegetacije, itd.

Originalni dokument WHO:
WHO

Propisi koji važe u FBiH >>

Smjernice EU (Direktiva 1999/30/EC) >>

Ključne činjenice

  • Zagađenje zraka je veliki ekološki rizik za zdravlje i procjenjuje se da godišnje uzrokuje oko 2 miliona slučajeva prerane smrti širom svijeta.
  • Izlaganje onečišćujućim tvarima iz zraka je u velikoj mjeri izvan kontrole pojedinca i zahtijeva aktivnosti od strane vlasti na nacionalnom, regionalnom, pa čak i na međunarodnom nivou.
  • Smjernice za kvalitet zraka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) predstavljaju najšire usaglašenu i aktuelnu procjenu posljedica onečišćenja zraka na zdravlje, uz preporuku ciljanog nivoa kvaliteta zraka koji značajno smanjuje rizik po zdravlje.
  • Smanjivanjem zagađenja česticama (PM10) sa 70 na 20 mikrograma po kubnom metru, broj smrtnih slučajeva povezanih s zagađenjem zraka može se smanjiti za oko 15%.
  • Smanjenjem nivoa onečišćenja zraka, može se pomoći zemljama da globalno smanje teret bolesti respiratornih infekcija, bolesti srca, te raka pluća.
  • SZO smjernice se mogu koristiti kao privremeni ciljevi za zemlje koje još uvijek imaju vrlo visoke nivoe onečišćenja zraka, kako bi se poticalo postupno smanjenje emisija. Ti privremeni ciljevi su: najviše tri dana u godini s do 150 mikrograma PM10 po kubnom metru (za kratkotrajne ekstremne vrijednosti zagađenja zraka), i 70 mikrograma po kubnom metru za dugoročne izloženosti PM10.
  • Više od polovice slučajeva uticaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi odnosi se na ljude u zemljama u razvoju. U mnogim gradovima prosječni godišnji nivo PM10(čiji je glavni izvor spaljivanje fosilnih goriva) prelazi 70 mikrograma po kubnom metru. Prema Smjernicama, da bi se spriječile bolesti, ti nivoi trebaju biti niži od 20 mikrograma po kubnom metru.

Pozadina

Onečišćenje zraka, i unutrašnje i vanjsko, je veliki ekološki zdravstveni problem koji utječe na sve ljude, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju . SZO smjernice za kvalitet zraka iz 2005. godine su dizajnirane da ponude globalne smjernice za smanjenje učinaka onečišćenja zraka na zdravlje. Prve Smjernice su utvrđene 1987. i obnovljene 1997. godine, a odnosile su se na Evropu. Nove (2005) smjernice primjenjuju se širom svijeta, a zasnovane su na temelju stručnih procjena trenutnih naučnih dostignuća. One preporučuju revidirane granice za koncentraciju odabranih onečišćujućih tvari u zraku: lebdeće čestice (PM), ozon (O3), azotni dioksid (NO2) i sumporni dioksid (SO2), i primjenjuju se u svim regijama SZO.

Ključni nalazi u Smjernicama za kvalitet zraka iz 2005. godine:

  • Postoji ozbiljan rizik za zdravlje od izloženosti PM i O3 u mnogim gradovima razvijenih i zemalja u razvoju. Moguće je izvesti kvantitativni odnos između nivoa zagađenja i specifičnih zdravstvenih parametara (povećana smrtnost i morbiditet). To omogućuje neprocjenjiv uvid u zdravstvena poboljšanja koja bi se mogla očekivati, ako bi se smanjilo onečišćenje zraka.
  • Čak i relativno niske koncentracije onečišćujućih tvari u zraku su vezane uz niz negativnih posljedica po zdravlje.
  • Loš kvalitet unutrašnjeg zraka može predstavljati rizik za zdravlje više od polovice svjetskog stanovništva. U kućama gdje se koriste biomasa i ugalj kao gorivo za kuhanje i grijanje, nivoi PM mogu biti 10-50 puta veći od vrijednosti iz Smjernica.
  • Značajno smanjenje izloženosti onečišćenju zraka može se postići smanjenjem koncentracije nekoliko najčešćih onečišćujućih tvari koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva. Takve mjere će također smanjiti emisije stakleničkih plinova te doprinijeti ublažavanju globalnog zatopljenja.

Pored propisanih vrijednosti, Smjernice daju privremene ciljeve u vezi s vanjskim onečišćenjem zraka, za svaku zagađujuću materiju u zraku, kojima je cilj promicanje postepenog pomaka od visoke ka nižim koncentracijama. Kad bi se ti ciljevi postigli, mogu se očekivati značajna smanjenja rizika za pojavu akutnih i hroničnih posljedica zagađenja zraka na zdravlje. Međutim, napredak ka vrijednostima iz Smjernica treba biti krajnji cilj.


Lebdeće čestice

Preporučene vrijednosti

PM2.5 PM10
10 µg/m3 godišnji prosjek
25 µg/m3 24-satni prosjek
20 µg/m3 godišnji prosjek
50 µg/m3 24-satni prosjek

Smjernice iz 2005 prvi put daju preporučene vrijednosti za lebdeće čestice (PM). Cilj je postići najniže moguće koncentracije. Kako ne postoji prag PM ispod kojeg nema štete po zdravlje, preporučena vrijednost bi trebala predstavljati prihvatljiv i ostvariv cilj za smanjenje posljedica po zdravlje u kontekstu lokalnih ograničenja, mogućnosti i javnih zdravstvenih prioriteta.

Definicija i glavni izvori
Lebdeće čestice (PM) utječu više na zdravlje ljudi nego bilo koji drugi zagađivač. Glavne komponente PM su sulfat, nitrati, amonijak, natrij hlorid, ugljik, mineralna prašina i voda. Sastoje se od složenih smjesa krutih i tekućih čestica organskih i anorganskih materija suspendiranih u zraku. Čestice se identificiraju prema svom aerodinamičkom promjeru, bilo kao PM10 (lebdeće čestice aerodinamičkog promjera manjeg od 10 µm) ili kao PM2.5 (aerodinamički promjer manji od 2,5 µm). Potonji su opasniji jer, kada se udahnu, oni mogu doći do periferne regije bronhiola, i ometati razmjenu gasova unutar pluća.

Posljedice po zdravlje
Posljedice po zdravlje PM se javljaju pri nivoima izloženosti koje trenutno doživljava većina urbanog i ruralnog stanovništva i u razvijenim i u zemljama u razvoju. Hronična izloženost česticama pridonosi riziku od razvoja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, kao i od raka pluća. U zemljama u razvoju, izloženost onečišćujućim tvarima iz unutrašnjeg izgaranja čvrstog goriva na otvorenoj vatri ili iz tradicionalnih štednjaka povećava rizik od akutnih infekcija donjeg respiratornog trakta i s tim povezane povećane smrtnosti mlađe djece; unutrašnje zagađenje zraka usljed upotrebe krutih goriva je također glavni rizični faktor za hronične opstruktivne plućne bolesti i rak pluća među odraslima. Smrtnost u gradovima s visokim nivoima zagađenja veća je od onih u relativno čišćim gradovima za 15 do 20%. Čak i u EU, prosječni životni vijek je 8,6 mjeseci niži zbog izloženosti PM2.5 koje nastaju usljed ljudskih aktivnosti.


Ozon (O3)

Preporučene vrijednosti

O3
100 µg/m3 8-satni prosjek

Prethodno preporučeni limit, koji je bio fiksiran na 120 µg/m3 8-satni prosjek, smanjen je na 100 µg/m3 na osnovu nedavno dokazanom vezom između dnevnog mortaliteta i nivoa ozona koji nastaju u koncentracijama ozona ispod 120 µg/m3 .

Definicija i glavni izvori
Ozon na malim visinama (koji nije isti kao ozonski sloj u gornjoj atmosferi) jedan je od glavnih sastojaka fotohemijskog smoga. Formira se reakcijom sa sunčevom svjetlošću (fotohemijske reakcije) onečišćujućih tvari kao što su azotni oksidi (NOx) iz emisije iz motornih vozila i industrije i hlapivih organskih spojeva (VOC) koje emituju vozila, otapala i industrija. Najviši nivo onečišćenja ozonom se javlja tokom razdoblja sunčanog vremena.

Zdravlje
Pretjeran nivo ozona u zraku može imati značajan učinak na ljudsko zdravlje. Može uzrokovati probleme s disanjem, potaknuti astmu, smanjenje plućne funkcije i izazvati bolesti pluća. U Evropi se trenutno smatra za jedan od najvažnijih zagađivača zraka. Nekoliko je evropskih studija pokazalo da svakih 10 µg/m3 povećanja izloženosti ozonu povećava dnevnu smrtnost za 0,3% i bolesti srca za 0,4%.


Azotni dioksid (NO2)

Preporučene vrijednosti

NO2
40 µg/m3 godišnji prosjek
200 µg/m3 1-satni prosjek

Trenutna preporučena vrijednost SZO od 40 µg/m3 (godišnji prosjek) postavljena za zaštitu javnog zdravlja od djelovanja gasovitog NO2 ostaje nepromijenjena u odnosu na ranije preporučene vrijednosti.

Definicija i glavni izvori
Kao materija koja onečišćujuće zrak, NO2 ima nekoliko koreliranih aktivnosti:

  • Kod kratkoročnih koncentracija koje prelaze 200 µg/m3, to je otrovni plin koji izaziva značajne upale dišnih puteva.
  • NO2 je glavni izvor nitrata aerosola, koje čine značajan dio PM2.5 i, u prisustvu ultraljubičastog svjetla, ozona.

Glavni izvor antropogene emisije NO2 su procesi izgaranja (grijanje, proizvodnja električne energije, motori u vozilima i brodovima).

Posljedice po zdravlje
Epidemiološke studije pokazale su da se simptomi bronhitisa kod astmatične djece povećavaju kod dugoročnog izlaganja NO2. Smanjena funkcija pluća je također povezana s NO2 u koncentracijama koje su trenutno mjerene (ili promatrane) u gradovima u Evropi i Sjevernoj Americi.


Sumpor dioksid (SO2)

Preporučene vrijednosti

SO2
20 µg/m3 24-satni prosjek
500 µg/m3 10-minutni prosjek

Koncentracija SO2 od 500 µg/m3 ne smije biti prekoračena tokom prosječnih razdoblja u trajanju od 10 minuta. Studije pokazuju da značajan postotak ljudi s astmom osjete promjene u plućnoj funkciji i respiratorne simptome nakon izloženosti SO2 u trajanju već od 10 minuta.

Revizija 24-satnog prosjeka za SO2 sa 125 na 20 µg/m3 temelji se na sljedećim razmatranjima:

  • Sada je poznato da su zdravstveni problemi povezani s mnogo nižim nivoima SO2 nego što se prije vjerovalo.
  • Potreban je veći nivo zaštite.
  • Iako su učinci niskih koncentracija SO2 još uvijek nepoznati, smanjenje koncentracije SO2 vjerojatno dovodi do smanjenja izloženosti drugim zagađivačima.

Definicija i glavni izvori
SO2 je bezbojni plin s oštrim mirisom. Nastaje spaljivanjem fosilnih goriva (uglja i nafte), te topljenjem mineralnih ruda koje sadrže sumpor. Glavni antropogeni izvor SO2 je spaljivanje fosilnih goriva koja sadrže sumpor, a koja se koriste za grijanje domaćinstava, proizvodnju električne energije i kod motorna vozila.

Posljedice po zdravlje
SO2 može utjecati na dišni sistem i funkcije pluća i uzrokuje iritaciju očiju. Upala dišnih puteva izaziva kašalj, sekreciju sluzi, pogoršanje astme i hroničnog bronhitisa i čini ljude podložnijima infekcijama dišnih puteva. Povećanje broja pacijenata sa srčanim bolestima i povećana smrtnost se javljaju u danima s višim nivoima SO2. Kada se SO2 kombinuje s vodom, tvori sumpornu kiselinu, a to je glavni sastojak kiselih kiša koje uništavaju šume.

 
Aktuelnosti |  O nama |  Iz medija |  Monitoring |  Posljedice zagađenja |  Dokumenti |  Foto galerije |  Želite pomoći? |  Kontakti |  Linkovi |  Video

Udruženje građana Eko-forum Zenica, Talića brdo 11, 72000 Zenica, Bosna i Hercegovina, Tel. (+387 32) 40 50 50, e-mail: info@ekoforumzenica.ba