| Uticaj fine prašine na zdravlje |
19.04.2010 |
U Zenici se vrše kontinuirana mjerenja koncentracija UKUPNIH LEBDEĆIH ČESTICA (ULČ) čiji godišnji prosjek po našim Propisima ne smije preći 150 μg/m3 , s tim da dnevni prosjek od 350 μg/m3 ne smije biti prekoračen više od 7 puta u toku 1 godine. Ali treba znati i to da mi udišemo samo čestice manje od 10 mikrometara.
U medicinskoj literaturi već odavno nisu novosti oštećenja zdravlja nastala dejstvom fine prašine PM10, PM2.5 i PM1.0. Jedno od takvih, novijih istraživanja je ono koje je provedeno u Bolonjskoj glavnoj bolnici na Odjelu kardiologije, gdje je ispitan 5.861 pacijent prosječne dobi oko 73 godine uglavnom hospitaliziranih zbog infarkta. Rezultati su ukazali na opasnost koju izaziva fina prašina i smog. Fina prašina PM 10 iz atmosfere koja se sastoji od sićušnih molekula koje inhaliranjem stižu do pluća i mogu ući u krv te tako direktno djelovati na srčano-krvožilni sustav cijelog organizma.
I Europski parlament u Strasbourghu bavio se finom prašinom i kaznama općinama koje ne budu pazile na gustoću fine prašine u ambijentalnom zraku. Po novom dogovoru općine u Europskoj unijii moraju od početka 2011. računati na kazne koje će se izricati općinama ukoliko se ne budu držale dogovorenih ograničenja. Prema istraživanjima Europske unije diljem Europe godišnje umire oko 310.000 ljudi od posljedica učinka fine prašine. Samo u Njemačkoj fina prašina odnosi na godinu 60.000 života.
Ipak, najvrijednije medicinske studije o finoj prašini kao “tihom ubici“ objavljene su na PUBMED-u, a naročito su interesantne i sveobuhvatne studije prof. Brunekreef-a sa Univerziteta u Utrecht-u u kojima se govori o opasnostima po zdravlje od fine prašine u zraku, zatim studija prof. Schayck-a i saradnika sa Univerziteta u Mastrihtu u kojoj se govori o dejstvu ove prašine na školsku djecu, te studija prof. Laytona sa Univerzitera u Arizoni koja govori o hemijskom sastavu ovih čestica i šteti koje one uzrokuju.
Prema standardima koji se primenjuju u EU, toleriše se da najviše tokom 35 dana u godini prosječna dnevna koncentracija PM 10 bude veća od 50 μg/m3 s tim da godišnji prosjek ne bude veći od 40 μg/m3.
Prema propisima FBiH godišnji prosjek koncentracija PM10 ne smije biti veći od 50 μg/m3, a dnevni prosjeci od 100 μg/m3 ne smiju biti prekoračeni više od 7 puta u toku 1 godine. U februaru mjesecu 2009. godine firma "DVOKUT" d.o.o. Sarajevo je u Tetovu mjerenjem utvrdila prekoračenje 4 puta u periodu od 10 dana (Mjerenja vršena od 13 do 22. februara 2009) a pomoću mobilne stanice Zeničko-dobojskog kantona u toku 60 dana mjerenja (18.decembar 2009 - 16.februar 2010) utvrđeno je 30 puta (30 dana) prekoračenje dnevnog prosjeka lebdećih čestica PM10. Otežavajuća okolnost da 80% lebdećih čestica PM10 čine čestice manje od 1 mikrometra.
Postavljaju se i pitanja:
- Koji izvori zagađivanja su odgovorni za veliku koncentraciju fine prašine, posebno submikronskih čestica prašine? Ko su emiteri submikronskih čestica prašine?
- Kakav je sastav fine prašine a posebno submikronskih lebdećih čestica (PAH, teški metali)?
- Da li se postojeći sistemi za smanjenje emisije mogu tehnički dovesti u stanje da efikasno odvajaju najfinije čestice prašine ili treba tražiti nova tehničko-tehnološka rješenja?
- Da li mi i približno znamo koliki je uticaj nekontroliranih izvora emisije (fugitivna emisija) submikronskih čestica prašine (invisible particulates - prostim okom nevidljiva prašina) na zagađenost zraka u Zenici?
Dakle, mi niti znamo kakvoj smo opasnosti izloženi kada je fina prašina u pitanju, niti znamo kakve su posljedice po zdravlje stanovništva već učinjene i kakve će se tek u budućnosti desiti kada je ovaj agens u pitanju. Zato je potrebno što hitnije i što ozbiljnije pristupiti praćenju fine prašine, analizi sadržaja kancerogenih materija u toj prašini (teški metali, policiklički aromatski ugljikovodici) i po zdravlje štetnih posljednica koje ona proizvodi. |
|
|
